od postaje do postaje. Prvih godina križne postaje do vrha Križevca bile su postavljene od drva Godine 1988. uz te križeve postavljeni su brončani reljefi postaje Križnoga puta. Postavio ih je i napravio poznati talijanski kipar Carmelo Puzzola . Tradicionalno na Križevcu se svakog petka organizirano moli i sudjeluje u križnom putu, a na njemu uz župljane Međugorja redovito sudjeluju i inozemni hodočasnici MOSTAR U gradu na Neretvi, Veliki petak, kao i ostali veliki dani

se slavi sveta misa na Križevcu na 2. nedjelju u rujnu mjesecu. Na Podbrdu se moli krunica posebno nedjeljom u 14 ( 15 ili 16 ) sati, uz brončane reljefe koji prikazuju otajstva. Reljefi su postavljeni 1989. Također su rad talijanskog kipara Puzzola . Večernji list

u Bozjem planu kad ste ga sagradili. ». S pocetkom Gospinih ukazanja na Krizevcu se poceo moliti Krizni put. Postaje su u pocetku bile oznacene drvenim krizevima, a 1988. godine su bili postavljeni broncani reljefi ( djelo prof. Carmela Puzzola ). Na svakome od njih ( osim u Getsemanskom vrtu ) nalazi se Gospa. Krizevac za hodocasnike znaci poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i otkriju njegovu ljubav. I na Krizevac smo se penjali bosonogi .. od najmladjeg do najstarijeg .. i iako

staza koju su milijuni hodocasnika koji su do sada posjetili to mjesto prosirili i toliko utrli da se i izdaleka vidi. Uz stazu su 1989. godine postavljeni broncani reljefi radosnih i zalosnih otajstava krunice ( rad prof. Carmela Puzzola ). Na putu prema mjestu ukazanja postavljen je veliki drveni kriz kojim je oznaceno mjesto gdje je Gospa treceg dana ukazanja preko Marije Pavlovic po prvi put pozvala na mir. Na samom mjestu ukazanja, u cast 20. obljetnice, postavljen je

razdoblju i za velike blagdane, kada se u Međugorju nađe i više desetina tisuća hodočasnika. ( Vidi: Napomene i informacije hodočasnicima ) Brdo ukazanja U lipnju 2002, brončani reljefi slavnih otajstava krunice ( rad prof. Carmela Puzzola ) postavljeni su na stazi koja s mjesta ukazanja silazi prema Plavom križu. U podnožju Brda ukazanja nalazi se Plavi križ, postavljen 1985. godine. Na tom se mjestu od 4. srpnja 1982. redovito sastaje molitvena skupina Ivana vidioca .

. Križevac je brdo iznad mjesta Međugorja. Na njemu su župljani podignuli zavjetni betonski križ visok 8,56 metan 1934. godine. Posebno se na njemu moli Križni pu petkom u 15 ( 16 ) sati u; brončane postaje, rad talijanskog kipara Carmelo Puzzola iz Firenze, koje su postavljene 1988. Svečane se slavi sveta misa na Križevcu na 2. nedjelju u rujnu mjesecu. Na Podbrdu se moli krunica posebno nedjeljom u 14 ( 15 ili 16 ) sati, uz brončane reljefe koji prikazuju otajstva. Reljefi su

da u novije vrijeme na Kinu otpada gotovo 45 posto svjetske proizvodnje cementa. No, prvi pravi beton sličan današnjem proizvodili su još oko 300. godina prije nove ere stari Rimljani koristeći za vezivno sredstvo pucolanski cement iz Puzzola kraj Napulja. Takvim su betonom izgradili mnoge puteve, podigli rimske toplice, Colosseum i Pantheon u Rimu kao i akvedukt Pont du Gard u južnoj Francuskoj Padom Rimskog Carstva je proizvodnja ovog specifičnog građevinskog materijala

u ponedjeljak i utorak 24. i 25. lipnja u svetištu Kraljice Mira u Međugorju. U povodu 21. obljetnice ukazanja na Podbrdu, mjestu ukazanja Kraljice Mira, župljani su postavili Slavna otajstva, rad poznatoga talijanskog kipara Carmela Puzzola , koji je izradio i postaje Križnog puta na brdu Križevcu Stoga se taj dan slavi kao središnji dan obilježavanja obljetnice Gospina ukazanja. Gospa se tada predstavila kao Kraljica mira. Službena Crkva s velikom pozornošću prati

u kojima vjernici svakodnevno imaju prigodu doživjeti susret s Božjim praštanjem. Kip sv. Leopolda Bogdana Mandića Brončani kip sv. Leopolda Bodgana Mandića, zaštitnika ispovjednika, proglašenog svetim 16.10.1983. ( djelo Carmela Puzzola iz Italije ), postavljen je 1998. godine u blizini vanjskih ispovjedaonica. Molitveni prostor oko križa uz crkvu sv. Jakova Sa sjeverozapadne strane crkve uredeno je mjesto za tihu molitvu oko križa, gdje hodocasnici mogu zapaliti

koji je slijedio Evanđelje i širio poruke Kraljice Mira. U Međugorju se nalazi još jedan spomen na fra Slavka: Na prvu obljetnicu fra Slavkove smrti, u Majčinom selu bio je postavljen brončani spomenik, rad talijanskog kipara Carmela Puzzola , fra Slavkovog osobnog prijatelja. Kratko prije svoje smrti, fra Slavko je bio zamolio Carmela Puzzola da osmisli vanjsko uređenje slobodnog prostora na ulasku u Majčino selo. Umjetnik tada ni slutio nije da će na tom mjestu stajati fra