na groblju. U selu su arheološka nalazišta iz starijega i mlađeg kamenog doba, ostaci iz rimskog razdoblja i ostaci ranokršćanske crkve. Ovo je naselje s pravoslavnim stanovništvom. Selo čine zaseoci: Draga Otišićka, Gaj, Poljana, Dubrava,

godine, a ime može zahvaliti sv. Petru. Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja (18. st.) izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine. Neposredno do crkve su ranokršćanski mozaici iz VI.

o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu 3 ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od

su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i

put je službeno zabilježen 1423. godine. Župna crkva Marijina Navještenja sagrađena je u 18. stoljeću na temeljima ranokršćanske Bazilike Sv. Petra. Zvonik iz 1861. godine visok je 35 metara. Pored crkve nalazi se zanimljiv crkveni muzej u kojem se

zastarjeli. Stoga će ovaj zbornik biti prvi primjer multidisciplinarnog pristupa u proučavanju jednog segmenta ranokršćanske povijesti i arheologije u sjevernoj Hrvatskoj, pa prema tome i polazište za buduće kulturološke i znanstvene razrade

kako je baš u ovu, podravsku Joviju bio prognan biskup Amancije nakon koncila u Akvileji 381. godine. Teza o smještanju ranokršćanske biskupije Jovije u Ludbreg zasnovana je na pretpostavci o pregradnji termi u sakralni objekt, kao što je bio slučaj s

1423. godine i to zahvaljujući Sv. Petru. Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu naravno svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine.

s predivne Gore može vidjeti cijelo Zagorje. Iako površinom ne prevelik, ovaj kraj vrvi povijesnim spomenicima poput ranokršćanske bazilike ili starohrvatskog groblja na predivnom lokalitetu oko crkve Majke Božje Gorske. Domaći mlinari,

Psunja smjestilo se selo Cernička Šagovina. Prostor oko sela bogat je arheološkim nalazima iz neolitske, rimske, ranokršćanske , srednjovjekovne i turske kulture. U povijesti se spominje 1245. godine, ali taj podatak nije vjerodostojan (J.

bazilika. Bila je duga oko 24, a široka oko 12 metara. Njeni su ostaci točno ispod današnje crkve, odnosno iznad ranokršćanske . Na kraju svakog broda bazilike bile su apside: velika u sredini, a pored nje sa svake strane po jedna manja. Predvorje

i kapele. Tema oba pohoda bit će razmatranje kršćanskog simbola ribe. Sudionici na Braču imat će katehezu nad ostacima ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća koja se nalazi u Postirama, župi domaćinu noćenja sudionika.

u nedjelju 26. rujna u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodeći ga povodom jubileja 1200 godina od prijenosa moći ranokršćanske mučenice sv. Stošije iz Carigrada u Zadar. Slavlje dvanaest stoljeća prisutnosti zaštitnice zadarske nadbiskupije

djevica Marija nije nazvana Majkom Božjom. Pisci dvadeset sedam knjiga Novoga zavjeta, Isusovi apostoli, vjernici ranokršćanske Crkve, nijedan od njih nije nikada nazvao Mariju Majkom Božjom ili Bogorodicom. Razlog je jednostavan Blažena

ranokršćanske crkve sv. Agneze, ali najvažniji su istraženi ostatci samostana sv. Andrije, oko 1 km jugozapadno od naselja. Jezgru