, potvrđujem vam koliko god mogu iznutra i izvana taj sveti blagoslov. Amen. razli č ite krajeve svijeta, najveš ć ujte ljudima mir i pokoru za oproštenje grijeha U nevoljama budite strpljivi i sigurni
neke vrednote posebno isti? e moderno demokratsko, svjetovno (lai? ko) i civilizirano (ulju? eno) društvo i da su one razli ? ite od vrednota koje je isticalo, primjerice, jedno europsko srednjovjekovno društvo.
to trebalo re? i ovako: "Svi ljudi imaju jednaka prava i jednaki su pred zakonom ". Ali mogu? nostima koje pruža genetska razli ? nost ne bi se smjelo smetnuti s uma nego svako društvo s njima mora najozbiljnije ra? unati. Jer je to? no da "Ni dvije
jedinke nisu stvorene jednake ". O tome što je demokracija ne? e se lako složiti ni dva? ovjeka, a kamoli pripadnici razli ? itih skupina. Fizi? ka antropologija, genetika, etologija jasno su potvrdile da nema dviju jednakih jedinki u bilo
. Svi bi pojedinci morali biti jednaki pred zakonom i pružene im jednake mogu? nosti. No, budu? i da se ljudi rode razli ? iti (biološka raznolikost), da bi bili jednaki mora im se nužno omogu? iti razli? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako
? nosti. No, budu? i da se ljudi rode razli? iti (biološka raznolikost), da bi bili jednaki mora im se nužno omogu? iti razli ? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako je, paradoksalno, identicizam koji zanemaruje biološku razli? nost najve? i
nužno omogu? iti razli? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako je, paradoksalno, identicizam koji zanemaruje biološku razli ? nost najve? i neprijatelj demokracije u praksi.
prirodnog odabira). razli ? ito od Kuhna. Po Popperu do rasta (napretka) znanosti ne dolazi kumulativno, u vrijeme dugotrajne normalne znanosti
se izvede. Tek tako se otvore nova obzorja. razli ? ito poimanje znanstvene zajednice (scientific community). Po Kuhnu, unutar neke zajednice znanstvenika vladala
(svijet ideja) i drugi varavi, prividni, ovaj svijet nesavršenosti i promjene koji upoznajemo preko osjetila. Razli ? ite biljke i životinje, kao i ostali prirodni predmeti, samo su sjene i odrazi idealnih formi ili esencija u svijetu
je kasnije u srednjem vijeku ozna? eno kao scala naturae, ljestvica prirode. Prirodne forme ili vrste po njemu su zato razli ? ite što su ostvarenje Božjih ideja, no te ideje ne postoje neovisno o svome ostvarenju nego su konkretno (sraslo lat.
francuske tradicije u kojoj su presudnu ulogu igrali novootkriveni fosili, o? ito velike starosti i vrlo razli ? iti od današnjih biota (tj. flora i fauna). Georges Cuvier, osniva? paleontologije (1769 - 1832) pokušao je
? Lamarck je,? ini se, pribjegao samorodstvu: iz nežive tvari jednostavno se proizvedu, stvore približno sli? ni ili razli ? ni oblici. Drugo na? elo (progresa) došlo je u Lamarcka do izražaja kad je pokušao objasniti kako se organizmi prilago
i izvebi solarnih sustava za dobivanje elektri ne ili toplinske energije. U njoj su detaljno prikazani izra uni razli itih segmenata sustava, unutar tablica svi potrebni parametri koji su specifi ni za pojedinu lokaciju ili grad u
po njegovoj pandurskoj četi sastavljenoj od slavonskih haj duka, s kojom se borio na strani Marije Terezije po razli čitim bojištima Evrope. Njegov avanturistički život po služio je kao tema za mnoga strana i domaća literarna i muzička