, potvrđujem vam koliko god mogu iznutra i izvana taj sveti blagoslov. Amen. razli č ite krajeve svijeta, najveš ć ujte ljudima mir i pokoru za oproštenje grijeha U nevoljama budite strpljivi i sigurni

pčele su u stanju isazdati geometrijski nevjerojatno egzaktne, šesterokutne ćelije saća. Da nije tako med bi se začas razlio . I to uspijevaju u potpunom mraku, od građe koju same proizvode - voska. Nije li to fascinantno? Nitko u biti ne

neke vrednote posebno isti? e moderno demokratsko, svjetovno (lai? ko) i civilizirano (ulju? eno) društvo i da su one razli ? ite od vrednota koje je isticalo, primjerice, jedno europsko srednjovjekovno društvo.

to trebalo re? i ovako: "Svi ljudi imaju jednaka prava i jednaki su pred zakonom ". Ali mogu? nostima koje pruža genetska razli ? nost ne bi se smjelo smetnuti s uma nego svako društvo s njima mora najozbiljnije ra? unati. Jer je to? no da "Ni dvije

jedinke nisu stvorene jednake ". O tome što je demokracija ne? e se lako složiti ni dva? ovjeka, a kamoli pripadnici razli ? itih skupina. Fizi? ka antropologija, genetika, etologija jasno su potvrdile da nema dviju jednakih jedinki u bilo

. Svi bi pojedinci morali biti jednaki pred zakonom i pružene im jednake mogu? nosti. No, budu? i da se ljudi rode razli ? iti (biološka raznolikost), da bi bili jednaki mora im se nužno omogu? iti razli? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako

? nosti. No, budu? i da se ljudi rode razli? iti (biološka raznolikost), da bi bili jednaki mora im se nužno omogu? iti razli ? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako je, paradoksalno, identicizam koji zanemaruje biološku razli? nost najve? i

nužno omogu? iti razli? ite uvjete odrastanja i odgoja. Tako je, paradoksalno, identicizam koji zanemaruje biološku razli ? nost najve? i neprijatelj demokracije u praksi.

prirodnog odabira). razli ? ito od Kuhna. Po Popperu do rasta (napretka) znanosti ne dolazi kumulativno, u vrijeme dugotrajne normalne znanosti

se izvede. Tek tako se otvore nova obzorja. razli ? ito poimanje znanstvene zajednice (scientific community). Po Kuhnu, unutar neke zajednice znanstvenika vladala

(svijet ideja) i drugi varavi, prividni, ovaj svijet nesavršenosti i promjene koji upoznajemo preko osjetila. Razli ? ite biljke i životinje, kao i ostali prirodni predmeti, samo su sjene i odrazi idealnih formi ili esencija u svijetu

je kasnije u srednjem vijeku ozna? eno kao scala naturae, ljestvica prirode. Prirodne forme ili vrste po njemu su zato razli ? ite što su ostvarenje Božjih ideja, no te ideje ne postoje neovisno o svome ostvarenju nego su konkretno (sraslo lat.

francuske tradicije u kojoj su presudnu ulogu igrali novootkriveni fosili, o? ito velike starosti i vrlo razli ? iti od današnjih biota (tj. flora i fauna). Georges Cuvier, osniva? paleontologije (1769 - 1832) pokušao je

? Lamarck je,? ini se, pribjegao samorodstvu: iz nežive tvari jednostavno se proizvedu, stvore približno sli? ni ili razli ? ni oblici. Drugo na? elo (progresa) došlo je u Lamarcka do izražaja kad je pokušao objasniti kako se organizmi prilago

ubacite desetak bobica na njega pa ga zatim nježno okrenite. Prilikom okretanja, smjesa će vam se vjerojatno malo razliti kao i bobice unutar smjese, ali nema veze, samo ga malo pokrpajte Pazite i prilikom doziranja, imajte na umu da je to