ili Alena Đurđevića, uz scenske artikle iz prvog China shopa odgonetavaju sudbinu, propisuju terapije i magične kodove za financije, ljubav, uzgoj rajčica, što god treba ... samo ostanite na liniji. Tko zna, možda će se upravo njima dr. Reisner baviti u nekom novom pohodu po Hrvatskoj. Uostalom, obećala se vratiti, pa da ne dolazi uzalud. hrvoje prnjak Paralelni svjetovi jakih i pametnih žena Amira Medunjanin, Vlasta Delimar, Slavenka Drakulić, Marija Ujević, Daša Drndić ,

1838 â 1881 ), inače češko-njemačkog podrijetla. Također treba spomenuti Roda Rodu ( 1872 â 1945 ), koji je dio života proveo u Osijeku, a Austrijanci ga smatraju svojim književnim velikanom. Slične je sudbine bio i Osječanin Victor von Reisner ( 1860 â 1919 ), koji se odselio u Njemačku. Zatim valja spomenuti gorljivog varaždinskog Austrijanca židovskih korijena Eduarda Breiera ( 1811 â 1886 ), te Adolfa Webera Tkalčevića ( 1825 â 1889 ). Tu je i slavni požeški kroničar Julije

jedna od najdužih gradskih ulica, rodio se u Osijeku 1855. godine. Osnovno obrazovanje završio je u rodnom gradu dok je nižu realnu gimnaziju pohađao u Pečuhu i Šopronju, a trgovačku akademiju u Budimpešti. Inače, njemačka obitelj Reisner doselila se u Osijek u 18. stoljeću. Plemićku titulu Casparu Reisneru dodijelio je 1791. hrvatsko-ugarski kralj Leopold II. Nakon završetka školovanja, mladi Adam se vraća u Osijek i 1885. godine od oca preuzima vođenje osječke

iznosila oko 12.000 sanduka po 5.000 kutijica žigica u svakom. Asortiman je bio velik i raznovrstan, a izrađivalo se nekoliko vrsta žigica oko 30 raznih pakovanja. Adam pl. Reisner uspješno je vodio tvornicu 35 godina. Osim toga , Reisner je bio i gradski zastupnik i dogradonačelnik. Bio je i aktivan član i vijećnik Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju, čiji je predsjednik bio od 1889. do 1893. godine. Aktivno se zalagao za prometni i industrijski razvoj Osijeka, a

23 godine od pojave prve žigice u svijetu. Ubrzo je Fösmayer istupio iz tvornice, pa je Emerich pl. Reisner vodi dalje samostalno da bi je 1885. godine prepustio svom starijem sinu Adamu. No, krenimo redom. Osječki industrijalac, Adam pl. Reisner , po kome je nazvana jedna od najdužih gradskih ulica, rodio se u Osijeku 1855. godine. Osnovno obrazovanje završio je u rodnom gradu dok je nižu realnu gimnaziju pohađao u Pečuhu i Šopronju, a trgovačku akademiju u Budimpešti. Inače ,

primjerice u osječkoj pivovari, čiji je vlasnik bio Caetan Sepper, radni dan trajao od 5 sati ujutro do 21 navečer, uz dva sata pauze. U paromlinu se radilo u dvije smjene, od 6 do 18 i od 18 do 6 sati, bez vremena za odmor. U tvornici žigica Adama Reisnera radno vrijeme je bilo od 6 do 18 sati ljeti, te od 7 do 17 sati zimi. Reisnerovi radnici imali su sat i pol predviđenih za odmor, ali jedino ljeti. ( Kovačević, 1972: 83 ) Prema Obrtnom zakonu iz 1884. djeca od 12 do 14 godina starosti smjela su

, jednog od osnivača udruženja Casino, te veletrgovca drvenom građom. Školovao se u realnoj gimnaziji u Osijeku, te na sveučilištu u Grazu. Mlađeg sina Victora smatralo se predodređenim za vojničku karijeru. Kao mladi poručnik Reisner će sudjelovati u austrijskoj okupaciji Bosne 1878. godine, no zbog ranjavanja ubrzo će zauvijek napustiti vojnu službu. Vraća se u Osijek, gdje će kao pripadnik ozloglašene zlatne mladeži, sudjelovati u obijesnim i burnim provodima .

debatu jer se nije mogla održati u takvom okruženju a i sigurnosni razlozi nisu bili zadovoljavajući. Rekao je da se s tom odlukom slaže i Štulhofer koji je izjavio "Dok god je gospođa Reisman u Zagrebu, bit ću spreman za diskusiju s njom" . Reisner i redatelj Timothy Tate izjavili su kako je odaziv odličan te da im je drago što ljude zanima što njih dvoje žele reći. Ako bi bilo prilike, spremi su ponovno se sastati s profesorom Štulhoferom. Prije otkazanog večerašnjeg sučeljavanja

ste dosad vidjeli na temu Domovinskog rata po tome što donosi priče s obje strane bojišta kod Maslenice iz siječnja 1993. godine. Scenarist filma je Tomislav Šulj, a redatelj Danko Volarić. Zapamtite ta imena. Kod za financije Dr. Judith Reisner je nekako tiho nestala iz fokusa ovdašnjih medija, ali tema uvođenja zdravstvenog odgoja još je daleko od kolektivnog apsolviranja. Istina, iako više nema onako žučnih reakcija konzervativnijeg dijela javnosti na najavu uvođenja

kao posljedica navodnjavanja, bio uzrok propadanja poljoprivrede, a time i cijelog društva. GREŠKA SE PONAVLJA Greška se ponavlja: zahvaljujući navodnjavanju danas, neke države ( npr. California, Arizona, Idaho ) postale su bogate ( Reisner , 1986 ). Ali podzemne rezerve vode nestaju. Samo California koristi 1,6 milijardi kubičnih metara vode godišnje, što je jednako 15 % ukupno korištenih podzemnih voda u SAD ( Postel, 1999 ). World Commission on Water for 21 st Century

uporabu rječničke baze putem Interneta te privremeno udomljuje Portal koji će na ovoj adresi biti dostupan hrvatskoj akademskoj zajednici do 01. 10. 2007. Reisner imao je dva sina. Starijeg sina, imena Adam, Osječani će upamtiti kao dugogodišnjeg upravitelja stare šibicare, osječkog dogradonačelnika, uglednog i uvaženog građanina. Mlađeg sina, baruna Victora von Reisnera, javnost će umalo

. Zaposleno je oko 400 radnika, a godišnja je proizvodnja iznosila oko 12.000 sanduka po 5.000 kutijica žigica u svakom. Asortiman je bio velik i raznovrstan, a izrađivalo se nekoliko vrsta žigica oko 30 raznih pakovanja. Adam pl. Reisner uspješno je vodio tvornicu 35 godina. Osim toga, Reisner je bio i gradski zastupnik i dogradonačelnik. Bio je i aktivan član i vijećnik Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju, čiji je predsjednik bio od 1889. do 1893. godine. Aktivno se

inače radovao, ali ne i ove. Roditelji su joj svaki dan išli raditi, a ona je ostajala sama kod kuće. Često je nestajalo struje. Cvijeta se rado igrala sa svojom najboljom prijateljicom Zlaticom. Baranja je šaptom pala. Mladi bračni par Reisner se odselio u Njemačku i povjerio Cvijeti dvije mačkice, Mimi i Kima. Počela je radio-škola u trajanju od tri minute Kod Zlatice na Sjenjaku bilo je jako gadno, bar u skloništu. Sve izgleda kao kaznionica. U jesen, 3. listopada, pogođena je i

preko Valpova u Osiek, onda da se ta pripomoć povisi na 300.000 K., sve to pako samo onda, ako poduzetnici pristanu, te se cjenici njihove željeznice podvrgnu reviziji Taj zaključak ponuka osječkoga gradskoga zastupnika g. A. pl. Reisnera , te je o tom predmetu u zadnjoj sjednici gradskog zastupstva poveo razpravu. Razložio da željezničke pruge Vočin Moslavina te Drenovac Mikleuški mlin gravitiraju u Ugarsku, da će se tim prugama savkoliki trgovački promet od Osieka

: toga mi nikako ne ćemo. ) Hoćete bome svojim predlogom, jer će predstavka otežčati položaj i stvar zavući na dalje. Vi naglašujete: dajte nam prugu Osiek Belišće, ili drugo ništa. ( Protive se govorniku ). A toga ni ne smijete G. pl. Reisner poriče, da će njegov predlog zadržati cielu stvar. G. Weissmayer misli, da se je prve g. 1895. zamišljena izgradnja napustila zato, jer grofovi Normani ne htjedoše dati 50.000 K subvencije. Drugi su uzroci bili, a vidi se iz toga, što su

reisner

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov