18. i 19. stoljeća. Redovi Nakšibendijja, Kadirijja i Rifa ijja, slijedili su odmah za njima po znakovitosti, u smislu
obreda i običaja. Još jedan tarikat arapskog porijekla, Rifa ijja (Rifa iyyah) na područje Balkana stigao je u dva
običaja. Još jedan tarikat arapskog porijekla, Rifa ijja ( Rifa iyyah) na područje Balkana stigao je u dva odvojena talasa.
duhovnim i sufijskim utjecajem na Balkanu. Ovakav nastup Rifa ijja rezultat je djelovanja šejh Musaa Muslih al-Dina sa
okupacijom, te je čak uspio osnovati i malu Rifa i zajednicu u Sarajevu.
, (koji su bili u najvećoj mjeri turkofoni), Halvetijja, Rifa ijja i Kadirijja redovi, dokazali su svoju prihvatljivost
šejha i imama Fejzulaha Hadžibajrića (p. 1990) i Rifa i šejha iz Prizrena, Džemali Šehua (Xhemali Shehu), dolazi
napredovali po svakom osnovu. Tokom sedamdesetih godina, Rifa ijja red preuzima duhovno vođstvo u bivšoj Jugoslaviji,
aktivna u zapadnim, albanskim dijelovima Makedonije. Rifa ijja i Sa dijja još su aktivni u nekim dijelovima istočne
, ali su tu svoje aktivnosti obavljali i Tidžanijja, Rifa ijja, Kadirijja i Sa dijja. Bektašijja red imao je vodeću
u Turskoj. Pripadnici i sljedbenici Tidžanijja, Rifa ijja i Kadirijja, 1930. oformili su krovnu organizaciju
ima beznačajnu ulogu u savremenom albanskom sufizmu. Rifa i tarikat je također zanovljen tokom posljednjih godina i
ga je 2004, Baba Džemali. Rifa ijja red prvi put se pojavljuje na teritoriju Sjedinjenih
iz Prizrena i Halveti-Hajatijja ogranka iz Makedonije. Rifa ije su naglo uvećali broj svojih sljedbenika osamdesetih i
i natezati po dućanu. Otac je htio da budu rukavi za pol rifa dulji od ruku, isto tako i gege. Kada se podere na laktima i na