se odvijao isključivo na dijalektu. Vodili su ga glumci buzetskog Pučkog teatra. Nastupale su ženske klape: Roč iz Roča , Kaštelanke, Volosko i ženska vokalna skupina Veta iz Vrha. Priliku da zapjevaju u humskoj lođi dobile su i muške klape

s kraja 15. stoljeća. Ovdašnji motiv« Plesa mrtvaca »izdvaja se po sugestivnosti i poruci u redu sličnih u svijetu. Roča do Huma prostire se nizom kamenih spomenika u prirodi osebujna Aleja glagoljaša. Glagoljica je staro hrvatsko pismo s

biske, humskog afrodizijaka. Ručak u istarskoj konobi. U podnevnim satima dolazak u Roč, turističko vođenje Roča u pratnji kostimirang turisičkog vodiča te radionica frskoslikarstva.

kamenim blokovima. Znamenite su Humske freske iz XII. st., a svakako vrijedi posjetiti i Aleju glagoljaša koja vodi od Roča do Huma. Izuzetan je to spomenik glagoljici na otvorenom kojeg sačinjava 11 segmenata. Ovaj prostor čuven je i po Biski

] Roča do Huma. Spomenik je realiziran 1977. godine, a posvećen je staroslavenskom pismu koje se preko tisuću godina

Proteus iz Poreča, Speleološki klub Had iz Vrsara, Speleološko društvo Buje, Speleološko društvo Ćićarija iz Roča i Speleološko društvo Istra iz Pazina. Svako društvo unutar Saveza preuzelo je obvezu organizacije čišćenja jednog

Malog velikog mikrofona ". Ukupno će u programu nastupiti oko 150 izvođača iz svih krajeva Buzeštine, od Buzeta, preko Roča , Huma, Sv. Ivana, Sv. Martina, Štrpeda, do Vrha i Sovinjaka. Programske točke uvježbali su voditelji sekcija: Ileana

Roča do Huma i tako upotpunile projekt "Aleja glagoljaša ".

" u kojoj su zastupljena dva pjesnika, kajkavski pjesnik Ivo Kalinski iz Zagreba i čakavski pjesnik Vladimir Pernić iz Roča . Na Susretima će biti riječi i o suradnji dviju institucija, Kajkavskog spravišča i Čakavskog sabora, zahvaljujući

" te turistički vodič kroz Roč i Rošćinu, a na sjednici je bilo govora i o ponovnom pokretanju simpozija "Prijatelji Roča ".

knjiga tiskanih u vremenu od 1455. godine koja se smatra godinom izuma tiskarskog stroja do 1500. godine. Roča (15. stoljeće), glagoljaški svećenik, vjesnik je prve hrvatske tiskane knjige. Iako se o žaknu Jurju malo toga zna,

svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule: Roča ) oduševljeno su prihvatili Gutenbergov izum umnožavanja knjiga tiskanjem. Samo 28 godina poslije Gutenbergova

1483. godine. To je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku. O pripremama za tiskanje nešto je znao i žakan Juraj iz Roča pa je, oduševljen tim pothvatom, zapisao 26. lipnja 1428. godine gore navedeni zapis.

Male glagoljaške akademije u Roču koja u čast Jurja žakna nosi njegovo ime. Deveto obilježje u Aleji glagoljaša između Roča i Huma nosi naziv Odmorište žakna Jurja, a njegovo ime nose ulice i trgovi u brojnim istarskim gradovima.

Valter Flego, a vodili Mirjana Pavletić i Vlado Pernić. Zasvirale su limene glazbe KUD-a Istarski željezničar iz Roča pod vodstvom Miloša Pernića te GD-a Sokol iz Buzeta s dirigentom Manuelom Černekom. Nastupile su i ostale sekcije