nekog pishopata koji ne bi stao na tome. saslusam i pitam zasto me netko vrijedja... ako neznamrazlog........ jer ponekada sami isprovociramo to vrijedjanje svojim

, smješak... I tako, doveden ja nju doma i ona nikako da izađe iz auta, pa pocnemo neku pricu kao kako su nju nagovarali. I saslusam ja nju kako su nju nagovarali. Kao rekli su joj, decko je zgodan, jedinac, bogat, nema repova iza sebe, obrazovan, ima

zove na kafu... Na kafi mi isprica kako mu je ovaj (bivsi) muvao bivsu curu i da ne zna je li bilo ista, uglavnom, ja tu njega saslusam i bez pretjeranih komentara na racun bilo koga zavrsim tu kafu. Dalje, nakon dva dana vidim da me je bivsi na fb blokirao (

sa kojim sam prije svirao da zna nekoga za gitaru. Predlizio mi je da dodjem do njega u probni lokal i da tamo malo saslusam kako svira. Znatizeljan kao sto jesam, odmah sam pristao i krenuo tamo. Docekala me jedna gitaristica. Uhhhhhhhh.

, pa onda ne moram ni reci sta mislim a oni me zacudjeno gledaju ocekujuci da zavrsim Cesto drugima upadam u rijec ne saslusam ljude do kraja jer mislim da sam shvatila sta su htjeli da kazu i najcesce ne budem u pravu pa se moram izvinjavati losa je

ko ' zna cega ili te neceg strah ali to meni nekako dodje kao ono nekad. "Umrla majka neznanog junaka ". Mozda procitam ili saslusam tvoju poruku neki drugi put. Pozdrav. anonimusu.

iza 22.00 sati saslusam je i pokusavam ne biti bezobrazna, ali bojim se da ce mi uskoro puknuti film

bude trebala, nemoj je ocekivati od mene ili od svog nastavnika U kazni si mjesec dana Ne zasluzujes ni priliku da te saslusam nakon sto si tako slagao, bez komentara sam Gubi mi se s ociju

sam ludo voljela, ali dovoljno slijepo da bi me sama ljubav progutala saslusam prijatelja. Onog. Onog znacajnog prijatelja

svoje ideje, molim te tresni mi samarcinu da mi se ne promracuje dusha od te grozne ljudske osobine koja sprecava da saslusam drugoga, pa tek onda u miru odgovorim ako me nesto pita.od svog blebetanja nanosim stetu obojicii pokupim impuls od

se da ja bas i nisam tako dobro koliko se trudim druge da ubijedim da sam dobro... Je li to bila svrha proganjanja, da je saslusam i da u biti saslusam samu sebe? Vjerovatno. Sreca je sto se poslije tih suza covjek osjeca bolje. Ako se to utjehom moze

tako dobro koliko se trudim druge da ubijedim da sam dobro... Je li to bila svrha proganjanja, da je saslusam i da u biti saslusam samu sebe? Vjerovatno. Sreca je sto se poslije tih suza covjek osjeca bolje. Ako se to utjehom moze nazvati... Idemo

puno vise nego svim drugim ljudim, ukljucujuci i sebe. I da mi uvijek moze doci i traziti ili reci sto hoce. Da sam tu da saslusam i pomognem ako treba koliko mislim da je dobro za nju. Ne da kritiziram. Ne da kenjam kao starija ili ozbiljnija

sitnice cine srecnom izadovoljnom i par ljudi kojim mogu vjerovati cini me zadovoljnom kad nekome ucinim dobru uslugu saslusam ga ili poslusam

forsirati, osetiti svoju granicu. Nisam osluskivala ni svoje unutrasnje ja, ni svoj organizam.Umela sam druge da saslusam (i jos to cinim, prija mi to i znam da ljudi zele nekog ko ima vremena da ih saslusa)