Igrane (u mjestu Gornji Tučepi), - na D37 Petrinja-Glina, od Petrinje do završetka naselja Gora i kroz naselje Novo Selište .
cesta i putova te formiranja katastra zemljišta. Neka sela su nastajala planski a neka su nastala na ranije nastalim selištima ili oko novosagrađenih putova. Takvim uređenjem dolazi do izgleda sela kojeg danas znamo pod pojmom ušoreno selo. "
su opkopi, radi se vjerojatno o srednjovjekovnoj utvrdi. Lokalitet Kučište u Harkanovcima je iz prapovijesti, a Selište također iz prapovijesti, ali i srednjeg vijeka. S lokaliteta Franjin bostan u muzej Valpovštine je u prošlosti
. Ljudi traže sigurnija obitavališta u utvrđenim gradovima ili odlaskom u sigurnije krajeve. Sve je više kmetskih selišta ostajalo prazno i neobrađeno. Zagrebački Kaptol podiže 1544. g. tvrđavu na ušću Kupe u Savu, a zagrebački biskup dao je
selište dio Kopanice. Tada se u tome popisu nazale zabilježena prezimena stanovnika među kojima i; Martin Divić i Mihal (Mijo)
brda Bogdanića. Prema mišljenju konzervatorice Anđele Horvat jedna se crkva nalazila kod Obljajca u Rastoki, druga u Selištu ili na Krčmaru kako dokazuje smiljanksi župnik Jure Kovačević iz 1850. godine. Isti župnik tvrdi da je postojala crkva
, Negoslavci, Okučani, Pakrac, Pakrački Vinogradi, Petrinja, Pecki, Petrovci, Plavićevac, Poljanak, Saborsko, Selište , Skela, Smilčić, Smoljanac, Slunj, Sonković, Sotin, Struga, Svinjarevci, Široka Kula, Škabrnja, Šopot, Tenja,
godine. Selištu bilo je ukupno popisano 362 kuće sa 1.920 stanovnika. Interesantan je i podatak da je registrirano i 95 solunskih
dionici državne ceste D37 Petrinja-Glina, od Petrinje do završetka naselja Gora (na istoj dionici kroz naselje Novo Selište traju radovi na izgradnji kanalizacije).
Selište
Viduševac Selište (u dijelu prometnice L 33086)
osebujnom strukturom svojih stanovnika. Praktički, svi su oni bili popisani kao inquilini gornjaci, tj. seljaci bez selišta , kakvo je pripadalo svakoj kmetskoj obitelji. U drugim su naseljima kmetovi na svojim selištima činili najmanje
, tj. seljaci bez selišta, kakvo je pripadalo svakoj kmetskoj obitelji. U drugim su naseljima kmetovi na svojim selištima činili najmanje dvije trećine stanovništva, a gornjaci bi rijetko gdje dostizali preostalu trećinu. Međutim, u
posluge bili vezani za tvrđavu Cesargrad, pa se zato i nisu prvenstveno bavili obradom zemlje niti su imali kmetska selišta . Sličan slučaj ostao je zabilježen u naselju Tostočelo pod Kostelom (vidjeti Najstarija pregradska prezimena,
posveti dužna pozornost. Selište donosi i propisuje određene mjere za sprječavanje šteta od divljih svinja, jelena običnog i srne obične (u daljnjem