Velebita, slavna je prošlost obilježena hrabrošću uskočkih vitezova. Na najslavnije dane svoje povijesti Senjani se podsjećaju za vrijeme Uskočkih dana - trodnevne manifestacije oživljene povijesti. Tih se dana u Senju održavaju

. Senjani robili jesu Friul.

vojsku težko isikoše; ali s pomoću bana Franđipana pridobi Tatare i srićno se povrati na svoje vladanje. Senjani veliku virnost ukazaše kralju Beli, jer vitežki pridobiše Tatare u polju Grobničkomu ter ji razbiše i okolo pedeset i

vjerojatni novi sudar ovog dvojca na Pojedinačnom PH u Sesvetama..... Senjani

- godišnjak Milan Deranja, o tim danima govori: Senjani , i Crikveničani, Krčani... Mi smo često odlazili na gašenje požara, posebice šumskih požara u okolici Novog

. Uz brojne hodočasnike: 25 Saborčana župe sv. Ivana Nepomunka hodočastilo 75 km, 120 Gospićana 50 km, brojni Otočani i Senjani 30 km kao i župljani župe sv. Mateja iz Viškova od Sv. Jurja 130 km. i to sedmu godinu za redom.

da u Kristovu križu prepoznaju Božju ljubav i uskrsnu pobjedu. Već godinama na Križevo dolaze zajedno sa župnikom i Senjani . Tako je i ovaj put autobus dovezao 50 - ak senjskih vjernika. Oni su i predvodili pjevanje. Mnogi su se vjernici

koji bi to mogli biti otoci mimo koje prolaze i koji gradovi u koje pristaju: jal Zadar, jal Šibenik, jali gnijezdo Senjanin Ivana, a Skočimiš im svaki put sve ljuće odgovarao: Split, budaletine Svaki ti je grad Split, svaki otok Brač svaka

u krilo. Senjani su bili junaci na glasu, baš može se reći da su samo od ratnoga plijena i živjeli. Naš je rod Domazetovića sakupio u tim

je to obitelj senjskih patricija i plemića iz davnine, a on se pisao punim imenom: Juraj Vuk barun Ćolić de Löwensburg. Senjani su ga vrlo voljeli. Moja druga tetka po ocu, pokojna gospođa Kristina pl. Domazetović, bila je vrlo pametna žena, znala

Eto, tako ti je to bilo... Kasno je, Lucijo. Senjani planuše na njegove protivnike toliko te se već prvim mrakom nije smio pokazati na ulici ni jedan od Domazetovićâ,

saborskih zastupnika, stao mladić uz nas. Čita ljudima senjsku historiju iz Vitezovićeve kronike, kako su stari Senjani ratovali s Turcima i Mlečanima, koliko su blago zgrnuli u svom gradu, bili svoji gospodari i tako dalje. Svijet ga

, bilo bi te bi »parona« Apolonija morala pozivati na rad svoju služinčad koja bi otvorenih usta u tišini slušala kako su Senjani pobili pedeset i šest tisuća Turaka na Grobničkom polju gdje odonda trava ne raste; kako su znali u Turskoj poharačiti

glave i junake senjske. Kako se babo turskoga cara vozio iz Karamije s velikim blagom k svomu unuku u Carigrad, a Senjani mu razbili brodovlje i donijeli kući sva silu blaga i dragocjenosti, med njima i sablju velike vrijednosti pa je

. I tako dalje. Senjani A gdje su danas?