nasuprot većini silpskih brodara, dugotrajnije i češće boravili u gradu na lagunama . Budući da su Silbljani redovito u Mlecima imali svoje trgovačke i brodarske zastupnike, moguće je da se upravo Nikola, između

popisu iz 1759. godine, a zanimljivo je da se tad na otoku nalazilo i 60 grla krava i telića . Neki su Silbljani , pak, krave držali na Premudi . Porođaj na Ižu Uloga žena na otocima bila je posebno bitna jer su

snašla strašna oluja na moru pod Silbom, i to ne daleko drage, što je ispod današnje crkve sv. Marka ( Silbljani zovu dragu Pocutmarak tj. Pod svetim Markom ) i da mu je propalo sila blaga u more, što ga je vozio

transporta prevozili prosječno po 80 volova ili 300 brava u jednom prijevozu . Od druge polovice 18. stoljeća Silbljani postupno preuzimaju i prijevoz stoke iz Trsta, Rijeke, Šibenika, Trogira i Splita u Mletke . Neposredno

svake godine 2000 mletačkih lira . Svaka obitelj je plaćala razmjerno na zemlju, što je posjedovala . Silbljani su zvali taj dohodak četvrtina, jer je bila četvrti dio zemaljskih plodova, što su i drugdje kmetovi

Morosini prodala je otok Marku Ragusinu iz Velikog Lošinja, koji se bijaše vratio bogat iz Amerike Buduć Silbljani davali u novcu svoj dohodak prvašnjem gospodaru, mislili su tako davati i novomu, ali se ovaj - buduć

otkupljen ugovorom sklopljenim u Zadru sa Ragusinom kod javnog bilježnika Valerija de Ponte, te su onda Silbljani odlučili neka se na uspomenu toga sretnoga događaja svetkuje sv. Josipa kao zavjetnu svetkovinu i neka

pripustljiva na koju mu drago stranu, svakoga zla i jada od strane morskih hajduka ( gusara ) Da se uzmognu Silbljani od gusara braniti sagradiše jake kule kao tvrđave nazvane Kašteli . Spominju se tri . Jednu od tih

buduć postao pogibeljan . I od drugih dvaju kašela ne opstoje danas nego ruševine Daljnji dokaz, da su Silbljani uvijek morali biti na braniku protiv gusara jesu stražarnice po lukama, gdje se lakše iskrcati moglo

Kuća " Brnetić " bila je poznata u glavnim trgovačkim lukama sredozemnog mora U sedamnaestom vijeku Silbljani su plovili jedrenjačama zvanim Marsiliane, a pak u osamnaestom vijeku jedrenjačama nazvanim manzere

velikih brodova, valjanih i srčanih mornara i vrsnih kapetana . More je bilo ono polje, odakle su Silbljani crpjeli svoje blagostanje, te je nekada opće pučanstvo živjelo u priličnom blagostanju ; a to potvrđuje

potvrđuje i stara izreka : " Silba zlatom siva, i u njoj se raj uživa " Ove se lozinke još i dandanas Silbljani vijerno drže . I dandanas ima na Silbi na stotine umirovljenih osoba razne časti i službe Od kada je

odgojila dobar broj svećenika ( od kojih i jednog biskupa ) i učitelja, ali najviše vrsnih pomoraca . Silbljani , kao pomorci, obično su ljudi štedljivi, iskusni i vrlo razgovorni . U svetačne dane svi su - bez

čakavština i ikavica s dosta ekavizama, valjda radi utjecaja Kvarnera i Istre . Po književnu ovdje žive Silbljani , a po domaću Sibenjani . Ovdje je bilo jako i glagoljaštvo, pa će vam starije žene na Silbi kad idu

kapetana Marinića je u maurskom stilu, a toreta ljubavi je nekakva replika tornja u Kopenhagenu . Što bi Silbljani vidjeli ploveći morima, to su gradili na svome otoku koji kao da je uronio u more jer mu je najveća

otpada, kazao nam je ovih dana predsjednik Mjesnoga odbora Silbe Nenad Burić, dodajući odmah kako su Silbljani zadovoljni čistoćom otoka i " Čistoćom " koja je ove godine nabavila i specijalno vozilo, električni