Justina nastojala je omesti Ambrozija u tom casnom poslu pa je nahuškala arijanske žene u Sirmiju da navale na Ambrozija. I zbilja, navalile žene na Ambrozija. Jedna ga je djevojka usred crkve

), juzno od Drave, sa sjedistem u Sisku, na karti br. III, i Pannonia Secunda, sa sjedistem u Sirmiju , na karti br. IV. Od Savske Panonije je Dioklecijan otkinuo zapadni dio tako, da su Emona. (

u gradovima: Sisku, Vinkovcima i Osijeku. No naročito je bilo poznato biskupsko sjedište u Sirmiju , današnjoj Srijemskoj Mitrovici. Kako drugdje tako i u Panoniji imamo sigurnijih podataka o

o kršćanstvu iz vremena krvavih progona, osobito za cara Dioklecijana. Upravo u gradu Sirmiju i okolici posvjedočilo je Kristovu vjeru više kršćanskih mučenika. Najpoznatiji su :

. Osim toga, mučeno je sedam kršćanskih djevica, tribun kopljaniký Urzicin, vrtlar Sinerot; u Sirmiju je poginuo kao mučenik singidunski svećenik Montan sa svojom ženom Maksimom i lektor Hermogen

Dunav. No najslavnija je srijemska mučenica sv. Anastazija. Ona je na Božić 304. godine u Sirmiju spaljena na lomači. Kroz plamen ognja ušla je u vječnu božićnu radost neba. Nekoć se prije

Sirmiuma, prijestolnice rimskoga Ilirika, drevnoga kršćanskog središta Panonije. U Sirmiju je veoma rano, usred poganskoga svijeta, posijano sjeme Isusove radosne evanđeoske vijesti .

počinjući od klerika. U Singidumu, današnjem Beogradu, dade pogubiti svećenika Montana, u Sirmiju biskupa Ireneja i đakona Demetrija, a u Cibalama upravo na obljetnicu mučeništva biskupa

konstantinskoj dinastiji, proglašen je carem 1. ožujka 350. u Mursi ( Osijek ) i odmah zatim u Sirmiju ( Srijemska Mitrovica ) na poticaj Konstancijeve sestre Konstantine koja je živjela u

perzijskog napada, ali i ojača položaj vlastite dinastije, Konstancije je 15. ožujka 351. u Sirmiju cezarom proglasio bratića Klaudija Gala, sina Julija Konstancija, polubrata Konstantina I.

Konstanciju ... U rano ljeto 351. godine Konstancije II. Je pokrenuo ofenzivu iz stožera u Sirmiju . Mislio se preko Petoviona ( Ptuj ) i Celeje ( Celje ) udariti na Emonu ( Ljubljana ) i probiti u

vijestima br. 6 / 7 iz godine 1956. opisao sam novac gepidskog kralja Kunimunda koji je kovan u Sirmiju ( Sremska Mitrovica ) oko godine 565. O kovnici Sirmium pisao je Bartol Zmajić u Numizmatičkim

, a odbio je svaki Magnencijev pokušaj da postigne sporazum. Razradivši u svome stožeru u Sirmiju pla - nove za proboj kroz obrambeni sustav Claustra Alpium Iuliarum, konačno je u kolovozu 352.

, dva novčića zajamčeno imaju veze s ovim prostorima jedan je iskovan u Sisciji ( Sisku ), drugi u Sirmiju ( Sremskoj Mitrovici ). To znamo jer, prema običaju, novci na reversu nose kraticu kovnice: SIS

304. mučenički umorena na lomači, na otoku Palmariji kod Rima. Kasnije će biti sahranjena u Sirmiju , da bi u 5. stoljeću njene relikvije bile prenesne u Carigrad, a oko 804. zadarski biskup sv.