svijet. Hrvatska 2020 gotovo je klasičan primjer miješanja iskrene političke strasti i skolastičke metode u proizvodnji sadržaja koji bi mogao utjecati da se naš mikrokozmos s vremenom

od "RTL pomaže djeci" i dobiti nužnu potporu . skolastičke teologija razviti će se od 13. stoljeća dva dominantna teološka pravca, koji će se u mnogim

Akvinskom i skotizam prema bl. Ivanu Duns Scotu. Jedno od temeljnih pitanja srednjovjekovne skolastičke teologije bilo je pitanje Utjelovljenja Sina Božjega, i upravo je ovo pitanje postalo jedno od

će svoju razradu kod sv. Bonaventure, koji ipak ostaje unutar granica dominantnih struja skolastičke misli, da bi svoj vrhunac i svojevrsni iskorak doživjela s bl. Ivanom Duns Scotom. Ono što će je

mada se to nekad neizbježno preklapa. - da je, da je, da je, - da je shvatio, da je shvatio, Pun si skolastičke , neprimjenjive filozofije daleko od stvarnosti k ' o anđeli na vrhu igle. Da je Spasitelj

knjižnice, prevoditelj djela klasičnih autora te autor brojnih djela u duhu aristotelizma i skolastičke filozofije, rođen je 1613. godine u Dubrovniku. Hrvatski učitelj i prirodoslovac Dragutin

iz židovske portugalske obitelji. Kao mladić posvećuje se studiju Biblije, Talmuda i skolastičke filozofije. Zbog svojega kritičkog racionalnog stava prema tim tekstovima, progonjen je i

mu međutim uopće ne priječi biti i ostati čvrsto uporište u Transcendenciji. Kroz dobar dio skolastičke misli provlači se nauk o dvostrukoj istini: istini razuma i istini vjere. U ulzaznom periodu

spoznati. Agnostičku sadržinu dobiva ovaj nauk tek kada se, u vrijeme rasapa velike skolastičke sinteze, započinje tvrditi ( Averoes, Duns Scotus, Ockham ) da razum, znanje, nisu prikladni

objediniti kršćansko i Aristotelovo učenje. Njegova je filozofija i teologija vrhunac skolastičke misli, a mnogi ga smatraju temeljem katoličkog nauka. Stoga je zanimljivo njegovo mišljenje

Duns Scota ( 1308. ). Svi su priručnici pisani latinskim jezikom, jer je to bio nastavni jezik skolastičke teologije. U 18. st. povećao se broj filozofskih škola skotističke filozofije u Provinciji

. Pišući o stvaranju Glavinić se drži svetopisamske predaje i očituje dobro poznavanje skolastičke filozofsko teološke tradicije. Zato kaže: ganuše tada Bog: kako ganu ako pismo govori :

teorije satisfakcije. Ovo ne treba čuditi jer je još za njegova školovanja tomistički smjer skolastičke teologije bio općevažeći teološki pravac, jednako i za franjevačke teologe. Tek krajem 16. i

uz monastičku ( na latinskom jeziku ) kojoj je glavni predstavnik Bernard od Clairvauxa, pored skolastičke , također na latinskom, koja je dostigla svoj vrhunac s Tomom Akvinskim. Teološka literatura

i širini Isusovih usporedaba i simbola, on se nadugo i naširoko bavio razlaganjem krute skolastičke teologije. A njezino doba bijaše već prošlo. Nepisano je pravilo kako svaki stupanj