su podravski ili samoborski. Viđenja su ispričana neposredno, reproducirana sa svjećom prostodušnosti koja odaje slikarevu udomljenost u te sredine. Njegov pristup nosi jednostavan psihološki razlog: priprostu zagledanost u te životne

Šebalj ostavio je hrvatskoj likovnoj umjetnosti i svoj posljednji ciklus koji je nastao u 2001. godini, pred sam kraj slikareva života.

Šebalj i križ "kojega prvi puta predstavljamo hrvatskoj kulturnoj javnosti u prigodi obilježavanja sto godina slikareva rođenja i deset godina smrti.

prof. likovne kulture postavio je izložbu svojih umjetničkih djela Uskrsnuće Kristovo. U kamenom zdanju sv. Ivana, slikareva platna s jednom od najvećih tajni Biblije Uskrsnuće Krista zasjala su posebnim sjajem.

novim simboličkim konotacijama. Koncipirao je novu temu naslovljenu Sjećanja koja se izravno referira na prijašnja slikareva iskustva koja je sada još više otvorio izrazito kolorističkoj paleti. Ovaj ciklus stoga i nalazi svoje opravdanje i

krajolika ne prekida. slikareva imaginacija preobraziti u subjektivne krajolike duše u portrete. Tko može portretirati prirodu, da bi stvorio sliku

lirski naboji produbljujući suptilnim asocijacijama svoje ishodište u zemlji problematiziranoj u ovom ciklusu kao slikareva intrigantna tema.Time je, naime, otvorio i aktulizirao ekološka pitanja o njezinu sadašnjem devastiranom

svojeg duhovnog postojanja. slikareva nastojanja da materijalnim sredstvima svojega jezika izgovori nevidljivu, odnosno, duhovnu prirodu bića. Zato je u

poticajne jer su determinirale Galićev novi ciklus i utjecale na njegov likovni rukopis. U njemu nije samo gramatika slikareva izgrađena i prepoznatljiva postupka kojim sigurno i znalački reducira narativne elemente u likovno egzaktnu

i studenom 2012., popraćenim uvodnim tekstom Abrahama Lubelskog, očituje se, u većoj mjeri nego u ranijim djelima, slikareva lakoća stvaranja i hedonizam boje, eksperimentiranje s prostorom i teksturom. Nevjerojatna energija oslobođena u

su općepoznate i prihvaćene u njegovu stvaralaštvu. Jedna od njih pojavljivala se u jasnim obrisima već u razdoblju slikareva formiranja, naznačujući snažnu umjetničku individualnost. Naime, već je tada bilo evidentno da je to autor koji

ć eve retrospektive (održane 1975, netom nakon njegove smrti), koju je inicirao i suorganizirao Krleža. Pred kraj slikareva života pisac ga je posjetio u atelijeru na Rokovu perivoju, ali, kako je rekao, on je ve ć bio na drugoj strani.

, svaki je atribut priča o karakteru osobe koju portretira. Luksuzne tkanine govore o bogatstvu, ali istovdobno su slikareva izlika za neponovljive igre tekstura, sjaja, svjetla i sjene, podatnosti i oštrine, za beskrajno ispitivanje

ih i kroz vremensku kategoriju kao relevantnu činjenicu i time je, naime, nastojao i precizirati specifičnost slikareva izraza otvarajući intrigantnu teme: onu s lucidno postavljenom tezom o povijesti, tj., stvaralačkom kontinuitetu,

pratimo rast autorski prepoznatljiva djela kroz inventivne likovne mijene. Upravo ćemo kroz cikluse iščitavati te slikareve intrigantne faze jer je u svakoj novoj problematizirao temu u drugačijoj likovnoj koncepciji. Kad ovdje nastojimo