, u skopskom Albanskom teatru u predstavi "Akvarjum" Rifeta Abazija u režiji Kuštrima Bektešija, u predstavi "Tito " Slobodana Šnajdera u režiji Martina Kočovskog, Deana Projkovskog i Deana Damjanovskog, u baletu "Veliki prozor" koreografkinje Risime

prozor "koreografkinje Risime Risimkine. Gostovao je u zagrebačkom kazalištu mladih u mjuziklu" Kamov smrtopis " Slobodana Šnajdera te u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u predstavi "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže obje u režiji Branka Brezovca.

filmskog festivala na Cipru. U riječkom HNK Ivana pl. Zajca potpisala je kostimografiju za Dumanske tišine Slobodana Šnajdera u režiji Zlatka Svibena 1987. te za Gogoljevu Ženidbu u režiji Jerneja Lorencija 2001. godine.

za takve prezentacije, jer dovoljno je prisjetiti se aplauza na predstavljanju knjiga Žarka Paića, Tonka Maroevića, Slobodana Šnajdera , Zdravka Zime, Slobodana Prosperova Novaka, Inoslava Beškera, Petra Šimovića, Vjerana Katunarića

na mjestu v. d. ravnatelja, a zatim neuspjelim dovođenjem najprije maestra Vjekoslava Šuteja, a potom i dramatičara Slobodana Šnajdera , pri čemu je iskazala svu svoju dvoličnost. Iako je obojici kandidata u početku obećala sve, kad je trebalo stati iza

i izdavač knjige Vladimir Jakić. Na gore navedenom linku možete pročitati izdavačev prikaz knjige i tekst Slobodana Šnajdera objavljen u Novom listu, a ovdje prenosim neke bilješke, kako sam ih hvatao za vrijeme izlaganja.

u HNK Slobodana Šnajdera . Riječ je o Nevjesti od vjetra, romansiranoj biografiji glumice Gemme Boić, rođene Zagrepčanke koja se na prijelazu

, II svj. rat kao razdjelnica, Krleža i većina istaknutih krležijanaca, uključujući djelom Tita i Tuđmana a čak i Slobodana Šnajdera i Matvjevića, su baš ti koji su uživali i dalje jako uživaju ne samo u lamentacijama nego u zbiljskim operacijama u toj

kronika prijelomnih godina ne samo Titova života naslova Tito, stanoviti dijagrami čežnje, koju su prema tekstu Slobodana Šnajdera Kosti u kamenu s miješanim makedonskim ansamblom postavila čak tri tamošnja mlada redatelja Dean Damjanovski,

o Robertu Musilu poznatog južnoafričkog nobelovca J. M. Coetzeea. Slobodana Šnajdera u čak devet svezaka, no, premda je riječ o golemom izdavačkom pothvatu, činjenica jest da je Šnajder danas u medijima

golemom izdavačkom pothvatu, činjenica jest da je Šnajder danas u medijima temeljito ignoriran i prešućen. Intervju Slobodana Šnajdera za H-Alter možete pročitati ovdje.

razmjerima. Slobodana Šnajdera u vrijeme kada je on bio tabu temom svih domaćih kazališnih uprava, a i sama koncepcija festivala Prix Marulić iz osnove

na njihov suvremeni pročišćivač otpadnih voda. Slobodana Šnajdera , nakon mjeseci priprema, konačno izlazi u Zagrebačkom kazalištu mladih 14. i 15. ožujka u režiji Branka Brezovca.

pristup. Kada se 1970. Borčić vratio iz Kanade, napravio je originalnu scenografiju i kostimografiju za predstavu Slobodana Šnajdera Histerična bajka, koju je u Studentskom eksperimentalnom kazalištu režirao Petar Veček. Scenografiju sam napravio