projektna dokumentacija vodoopskrbe Kostrena i njezina povezivanja s izvorištem Martinšćica i vodospremom Sopalj te druge dokumentacije vezane uz osiguranje dovoljnih količina vode za bakarski vodoopskrbni sustav

» Vodovod i kanalizacija « i za kojeg je napravljen idejni projekt koji povezuje vodospreme Solin i Sopalj . Za dovršenje kanalizacije u Žuknici, na području Barunije, planirana su sredstva u Proračunu za

kostrenskim šetnicama, tražeći točku primamljivo i jasno označenu na jednoj tabli tj. nekakve ruševine Sopalj . Našli smo SVE osim toga, zagrezli duboko u trnje, i zatim se vratili dobar dio puta i nekako se

razdoblja kostrenske povijesti . Prolaze najvišim dijelovima Kostrene kojima dominiraju vrhovi Solin i Sopalj , zaposjednuti i oblikovani u utvrđena naselja tijekom prapovijesnog razdoblja . Solin je utemeljen

četvrtog tisualjeća prije Krista ), s obnovom bedema tijekom brončanog doba te u ranom srednjem vijeku . Sopalj je utemeljen u cilju nadzora Bakarskog zaljeva i grada Bakra tijekom brončanog doba, s trajanjem kroz

kapaciteta ili radi starosti . Prema polaznim podacima, potrebe vode za izravnu opskrbu i transport iz VS " Sopalj " preko koje bi se odvijala vodoopskrba otoka Krka, potrebno je do vodospreme dovesti maksimalno :

da se iz " draškog vodovoda ", preko VS " Sv. Kuzam " i cjevovode VS " Sv. Kuzam " CS " Bakar " VS " Sopalj " može dobiti maksimalno do 135 l / s, nastaje manjak od oko 90 l / s. Dakako, ovakva bilansa vrijedi

može dobiti ništa vode . Dakle, iz smjera Martinšćice i izravno iz smjera VS " Streljana " do VS " Sopalj " moraju se dovesti znatne dodatne količine vode, bez obzira na redovitu opskrbu potrošača, stanovništva

u visinskom pojasu od oko 130 do oko 265 m n. m. S istočne strane Općine Kostrena : Vodosprema VS " Sopalj " ( 3000 m3, 205 / 200 m n. m. ) postojeća . Opskrbljivat će vodom stanovništvo istočnog dijela općine

INA-Urinj, tranzitna opskrba pitkom vodom otoka Krka Za dodatne potrebe vodoopskrbe otoka Krka do VS " Sopalj " treba dovesti dodatne količine vode iz vodoopskrbnog sustava " Rijeka " i / ili sustava " Sušak "

naravno uz znatno povećane troškove " proizvodnje " vode . Za transport dodatnih količina vode do VS " Sopalj " predviđa se kolikogod je to moguće koristiti postojeće cjevovode, koji će se na pojedinim dionicama

registrirano, - 4. Velika Stražnica, evidentirano, - 5. Gračišće, evidentirano, - 6. Sv. Kuzman i Sopalj , evidentirano, - 7. Kotor i sv. Trojica, evidentirano, - 8. Drenin, evidentirano, - 9. Selce

Kuzam Mjesto Sv Kuzam smjestilo se između brda Turčina ( 1527 g. ispod njega su se utaborili Turci ), Sopalj ( Rijeka - radio donedavno jedina veza sa našim pomorcima diljem svijeta ), Veli Čun ( gdje je od

izgradnju sustava vodoopskrbe naselja Melnice, za transport vode od vodocrpilišta Martinšćica do VS Sopalj te za rješavanje vodoopskrbe kompleksa sveučilišnog kampusa na Trsatu, početak izgradnje vodoopskrbnog

crkvom Gospe od Karmela . Vozi se do Vodica s povratkom u Tribunj . 4. Staza Pišćet Dubrava 5. Staza Sopalj Sv. Ivan Rimska cisterna Najduža i najteža staza s usponom na Pišćet i Sopalj . Polazak s T-0 do T-6

Pišćet Dubrava 5. Staza Sopalj Sv. Ivan Rimska cisterna Najduža i najteža staza s usponom na Pišćet i Sopalj . Polazak s T-0 do T-6 kao i kod prethodnih staza . Od T-6 do T-9 vozi se ravno . Slijedi uspon na

Polazak s T-0 do T-6 kao i kod prethodnih staza . Od T-6 do T-9 vozi se ravno . Slijedi uspon na brdo Sopalj , na T-10 skretanje desno do Tri bunara uz mogućnost uspona pješke na Tursku utvrdu i potom crkva Sv.

vršnog grebena i strme padine prema Martinšćici također je potrebno maksimalno štititi : - Lokalitet Sopalj koji predstavlja stanište endemičnih biljnih vrsta i specifičnih zajednica ( mediteransko-montane zajednice

Kostrenski poluotok navodi se - kao botanička vrijednost, lokalitet endemičnih biljnih vrsta u predjelu Sopalj u vršnom dijelu poluotoka iznad Bakra . Za ovaj lokalitet predloženo je osnivanje botaničkog rezervata

projektne dokumentacije za novu visinsku zonu Kostrene odnosno cjevovodu od izvora Martinšćica do VS Sopalj , te - nastavak vodo-istražnih radova . Drugu grupu čine složeni sustavi vodoopskrbe za pojedine krupne