u svojoj nastupnoj propovijedi ( Mk 1, 14 ) poziva na vjeru u Evanđelje, u Radosnu vijest o Božjem Kraljevstvu. Isus poziva svoje učenike, one koji mu se obraćaju za pomoć, da vjeruju. Samo onaj koji je susreo Isusa i vjeruje mu, doživio je spasenjsku moć Božju koja u Njemu prebiva. Ni otajstvo braka i obitelji ne možemo ostvarivati, pravo vrednovati i graditi bez vjere Ponajprije, dragi prijatelji, treba uočiti da se sav naš život odvija u vjeri, tj. povjerenju. Bez toga bi bilo

svijeta kako bi svakom čovjeku, osobito vjerniku, uputio svoju poruku nade. U svom prvom nastupnom govoru apelirao je: "Ne bojte se. Otvorite širom vrata Kristu. Otvorite granice država, gospodarske i političke sustave za njegovu spasenjsku snagu "Nije prošlo dugo kako je na Trgu sv. Petra 13. svibnja 1981. izvršen atentat na rimskog prvosvećenika, kojeg je u organizaciji sovjetskih tajnih službi neuspješno izveo Turčin Ali Agca. Ni to nije zaustavilo rušenje Berlinskog

. Njime se, još prije Božića na Zapadu, slavila objava Boga čovječanstvu u ljudskom obliku. Uključivao je sve događaje vezane za Isusovo rođenje. Svetkovina Bogojavljenja s pripadajućim biblijskim tekstovima naglašavaju sveopću spasenjsku snagu Božića. Bog nam sam dolazi u osobi Isusa Krista, Božjeg Sina, i donosi spasenje svakom čovjeku iz svakog puka, plemena i naroda. U središtu svetkovine je poklonstvo triju Mudraca, koji se spominju u Matejevom evanđelju. Crkvena

', i da u brojnim slučajevima čine manjinu, primijetio je nadalje Papa te istaknuo kako je u takvim prilikama poslanje biskupa posebno zahtjevno. Međutim, upravo u takvim prilikama, kroz vašu službu, evanđelje može pokazati svu svoju spasenjsku snagu, rekao je Sveti Otac. Ne smijete popustiti pesimizmu i malodušnosti, jer Duh Sveti vodi Crkvu i svojim joj snažnim dahom daje hrabrosti za ustrajnost i traženje novih metoda evangelizacije, kako bi doprla do sada neistraženih

neprijatelj čovjeka. Pošto čovjek samoga sebe ne može spasiti Bog je odlučio poslati svoga SIna Isusa Krista da umre za tebe i mene i tako nas otkupio od grijeha prokletsva. To je milosni dar Božji koji se može primiti samo vjerom u Kristovu spasenjsku žrtvu na križu. Do toga trenutka djela ne pomažu, ona dolaze u priču nakon što se čovjek spasi i dokaz su spasenja. @misty malo ti je latinski zahrđao kaže se Sola scriptura ( ovo je dobronamjerno i bez likovanja ispravljeno ). Drugo, misliš

Božju u Isusu Kristu. Proroci jačaju nadu u spasenje namijenjeno svim ljudima. Novi i vječni savez će biti upisan u srca ljudi. Gledajući za SZ opću i posebnu povijest Objave možemo ih sažeti: Bog riječju i djelom razotkriva sebe i svoju spasenjsku volju za čovjeka. Glede NZ-a II. vat. sabor pridodaje: Po toj nam je objavi dubina istine o Bogu i o čovjekovu spasenju u punom svjetlu zasjala u Kristu. Objava je puno više od priopćenja istina i zapovijedi koje čovjek ne može spoznati

ne mogu preživjeti niti sretno odrasti, ali jednako je i s odraslima. Zaključak: ljubav nije samo najbolji motivator, ljubav je i nužni preduvjet sretnog i mirnog života. Upravo današnja nedjelja podsjeća nas da smo po krštenju primili spasenjsku Božju ljubav. Po krštenju kojime se čovjek obnavlja i čisti od svakoga grijeha, očituje se veliko Božje milosrđe prema nama i svakome čovjeku. Milost Božja, podsjeća nas apostol Pavao, odgojila nas je da se odreknemo bezbožnosti i

posebne prekretnice na njezinu duhovnom putu. Ona čitav život poima kao put čišćenja koji vodi sve do potpunog suobličenja Kristu. Krist je Knjiga koju treba pisati, svakodnevno urezivati u svoje srce i u svoj život, osobito njegovu spasenjsku muku. U djelu Speculum, Margareta, oslovljavajući samu sebe u trećem licu, ističe da je po Gospodinovoj milosti "urezala u svoje srce sveti život koji je Bog Isusa Krista proveo na zemlji, njegov dobar primjer i njegov dobar nauk. Ona je

je razni autori kroz razdoblje od 1500 godina. Smatram da Bibliju ne treba u svemu uzimati doslovno, posebno u stvarima koje se tiču jedne kulture i jednog vremena. Biblija je knjiga istine, ali u njoj ne treba tražiti znanstvenu istinu već spasenjsku istinu. Glavna poruka Biblije za mene je objava Isusa krsta, a glavno saznanje da su Bog i čovjek namijenjeni jedno za drugo. U župi Bestovje, Novaki, Rakitje, utemeljenoj prije 11 godina, živio sam 10 mjeseci neposredno pred svećeničko

Velikoga petka: čitanje Muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu, obred otkrivanja i ljubljenja križa, te pričest. Posebno je upečatljivo bilo ljubljenje križa kada se cijela crkva slila pred Spasiteljev križ da bi mu odala počast za spasenjsku žrtvu. Dojam težine i beznađa Velikog petka dodatno je pojačavala turobna pjesma Puče moj koju je pjevala cijela crkva. Prikupljani su milodari za Isusov grob u Jeruzalemu. Mnogi su se i nakon svršetka obreda nastavili klanjati križu .

njega. Kao Marija, dopustimo sebi da nas Duh Sveti preobrazi. 5. Isus nam daje Euharistiju Isus nam reče: Ovo činite meni na spomen. U euharistiji primamo Krista i subličujemo se njemu, a ne svijetu. Kao Marija budimo ujedinjeni u Kristovu spasenjsku muku i uskrsnuće .

jer ona nije obična knjiga. Čitajući Bibliju nastojat ćemo otkriti Božju poruku, ono što nam Bog želi reći. Ona je sveta knjiga koja sadrži božji govor nama. U njoj nećemo tražiti nikakvu znanstvenu ili povijesnu istinu nego samo spasenjsku istinu, tj. istinu o Božjem naumu i djelu spasenja kroz povijest. Nadalje, tu otkrivamo istinu o Bogu i čovjeku. Biblija je važna jer sadrži Božju objavu čovjeku: u Starom zavjetu taj je govor bio po prorocima i događajima, a u Novom zavjetu

. Mnogo toga ostalo je onako kako je Merz napisao. Tako na pr. Ivan često upotrebljava velika slova za riječi vjerskog sadržaja ( Milost, Vječnost, Pričest itd. ). Upotrebom velikih slova želio je istaknuti svoju vjeru u njihovu spasenjsku vrijednost; istodobno to je još jedno svjedočanstvo njegova dubokoga religioznog iskustva. ____________________________________ NAPISANO U SVETOM ZANOSU I BLISTAVOM OKRILJU NERAZJAŠNJENE MILOSTI Hrvatski pjesnik Ton Smerdel

. U liturgiji se zbog toga nađu i pjesme koje tamo ne pripadaju jer svojim tekstovima odudaraju od kršćanske vjere, iskrivljuju slike Boga i ljudskog života. Liturgijska glazba nas treba uvesti u otajstvo koje slavimo, Kristovu spasenjsku prisutnost koja nas povezuje u zajedništvo sa sobom i međusobno. Našim djelovanjem želimo pozvati sudionike misnog slavlja da nam se svojim pjevanjem pridruže u animaciji liturgije te da zajedno svake nedjelje probudimo svijest da smo

toga više nema. Ipak ima stanovitog progonjenja koje se danas očituje u tome da se kršćane u svijetu marginalizira, da ih se ismijava i karikira njihov život i uvjerenje. I u takvom svijetu Crkva ima svoj zadatak: proglasiti evanđelje kao spasenjsku istinu, kao izvor osobne sreće i pravednijeg i humanijeg društva. Obraćenje Kristu i Crkvi mora se jačati i provjeriti u molitvenom i sakramentalnom životu pojedinca. Meditacija kojom je i papu potaknuo da ga predstavi suvremenim za