europske suradnje na interdisciplinarnom području humanističkih znanosti s nastojanjem oko postizanja novih spoznajnih i metodoloških proboja u okvirima suvremene povijesnoumjetničke znanosti u čitavoj regiji.
na prosvjetiteljsku proklamaciju subjektivnih moći čovjeka. Kant gnoseološki postavlja optimističnu verziju spoznajnih sposobnosti kojim se ponajprije ljudski djelatno zahvaća stvarnost kao predmet spoznaje, ali i pesimistično
do paradoksa nad paradoksima, koji Marx i Engels kao klasici socijalističke misli nisu imali ni na kraju svojih spoznajnih sumnji. A on glasi: informacijska će se era, u kojoj će ljudski kapital (umni rad) biti glavni proizvodni faktor,
da i vas počesto nazivaju izdajnikom, udbašem ili, u povoljnijoj varijanti, barem nepopravljivim naivčinom upitnih spoznajnih sposobnosti. Opravdavate to etiketiranje onim ima nas ovdje svakakvih?
. Ipak one posjeduju i određene estetske vrijednosti, jer nas pri njihovom promatranju dovode do konkretnih spoznajnih zaključaka.
otkriju prisutnost zakašnjenja u jednom ili više područja razvoja: spoznajnih sposobnosti
bogatstva i slobode. U Xuelinom slučaju kao paradigmatskom, ta je samoća tako bila izvorištem najvećih tjelesnih i spoznajnih užitaka, ali i najstrašnijih boli i poraza, i znala je da će tako biti od najranije mladosti. Promatrati ljudsko biće od
, brigu o djeci i suprugu o kojem je egzistencijalno ovisna. opširnije > spoznajnih zabluda ": strah od razotkrivanja, zabludu o uzroku, prošlost, panacejstvo, infomaniju, projekcije i ukopanost,
aktivnost svojevrsnog ' šestog čula '. No zapamtimo dobro formulaciju ' uvjerio mase ' jer, prema tvorcima socijalnih spoznajnih teorija, upravo povjerenje i svjedočanstvo čine osnovu epistemološkog problema.
izolirane indivudue, pa je epistemološka analiza podrazumijevala isključivo problematiziranje individualnih spoznajnih procesa opažanja, zaključivanja i memorije. Descartes (ipak ne možemo pobjeći od spomena klasika) npr. sjedi pred
srodnosti balkanskih nacija ", iako su granice na kojima žive Hrvati ujedno granice vrlo različitih povijesnih, spoznajnih i kulturnih mentaliteta.
, 28.03.13 spoznajnih obrata što ih nudi ova knjiga. Štoviše, pokazuje se da su Gor ' kij i Bulgakov kao pisci zapravo slični u svojoj kritici
um shvati da su njegove moći slabe i tek neznatne u usporedbi sa Znanjem što ga čovjek može steći izvan nametnutih spoznajnih metoda, postaje odjednom obeshrabren. Shvaća da Znanju mora služiti, jer čim počinje gospodariti spoznajama, on ga
spoznajnih vještina, nisu postali nimalo pametniji.
i brigom medicinske struke prema dobrobiti ljudi, načelom primum non nocere (prije svega ne naškoditi), poznavanjem spoznajnih dosega, ali i ograničenja medicinske i psihologijske znanosti; te zabrinuti podjelama hrvatskoga društva koje je