Afrička kraljica snimljen je film J. Hustona sa H. Bogartom i K. Hepburn u glavnim ulogama. (>) Stahuljak , hrvatski skladatelj i dirigent. Školovanje je započeo u Zagrebu, gdje je diplomirao na Glazbenom zavodu. Radio je

uručiti Uvjerenje o stečenom znanju. Stahuljak Chytil rođena je 1926. godine u Zagrebu. Profesorica je glazbe (solo-pjevanje) i književnica. Od 1953. godine

, Gjalski, Kovačić, Kozarac, Becić, Lorković, Zagorka, Nehajev, Majer, Sudeta, Andrić, Krleža, Desnica, Cvitan, Stahuljak i dr.). Surađivao je u brojnim međunarodnim projektima i priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene

Gotovac. Na ovogodišnjim 35. osorskim glazbenim večerima u središtu pozornosti su očevi i sinovi Vladimir i Juraj Stahuljak te Ivo i Frano Parać, autori značajnih skladateljskih opusa, koji se u slučaju najmlađega, Frane Paraća, našeg

, koji se u slučaju najmlađega, Frane Paraća, našeg suvremenika, i dalje oplođuju vrijednim ostvarenjima. Stahuljak zauzima istaknuto mjesto u povjesnici hrvatske glazbe još od 19. stoljeća i povjesničar glazbe Andrija Tomašek

stoljeća i povjesničar glazbe Andrija Tomašek objavio je 2000. godine zanimljivu kroniku Njih šesnaestoro Obitelj Stahuljak u hrvatskoj glazbi (HUOKU, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Družba braće hrvatskog zmaja). U tom je slijedu

Družba braće hrvatskog zmaja). U tom je slijedu na području glazbene djelatnosti istaknutih članova upravo Vladimir Stahuljak (Bjelovar, 1876. Zagreb, 1960.) bio prvi kojemu je bavljenje glazbom bilo i jedno od zanimanja.

Stahuljak (Bjelovar, 1876. Zagreb, 1960.) bio prvi kojemu je bavljenje glazbom bilo i jedno od zanimanja. Stahuljak glazbeno se obrazovao na školi Zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu (danas Hrvatski glazbeni zavod) gdje je učio

u Budimpeštu na Konzervatorij M. Somogy, gdje je diplomirao iz kompozicije. Uz glazbeno obrazovanje, Vladimir Stahuljak je stekao i diplomu nastavnika hrvatskog i njemačkog jezika, povijesti i zemljopisa, a 1918. godine je u Beču položio i

1932. godine u Zagrebu. Stahuljak u svim mjestima u kojima je radio zborove, bio je zborovođa i dirigent brojnih amaterskih pjevačkih i tamburaških

za đačko muziciranje, te glazbeno-scenska djela. Trajno usko vezan uz izravnu izvođačku praksu, pisao je Vladimir Stahuljak glazbu čvrsto ukorijenjenu u romantično naslijeđe nerijetko folklornoga prizvuka.

Stahuljak glazbu čvrsto ukorijenjenu u romantično naslijeđe nerijetko folklornoga prizvuka. Stahuljak (Sv. Jana kod Jastrebarskog, 1901. Zagreb, 1975.) odrastao je, slijedom navedenoga, u glazbeničkoj obitelji i 1919.

zemljopisa radio na zagrebačkim gimnazijama do umirovljenja 1956. godine. Stahuljak je već s navršenih jedanaest godina zamjenjivao oca svirajući orgulje u crkvi, a u skladu s prilikama, improvizirao je

tek trideseti i devet opusa. Stahuljak ostavio osobni zapis: Inspiraciju crpim iz više vrela. Prvu i najjaču pobudu za pisanje glazbe daju mi događaji koje mi

vođenjem dionica, a osobito naglašenim izrazom unutrašnjih emocija (romantizam, impresionizam). Stahuljak podrijetlom vezana uz područja Sjeverne Hrvatske, obitelj Parać dolazi iz Dalmacije, iz mediteranskog okružja