iz državnih usta premijera Sanadera čulo blagovijest o rođenju Isusa na pravoslavni način , starokršćanskim imenovanjem događaja Krista, hrvatskom narodu koji svoju vjersku strast zadovoljava samo

je kompleks kasnoantičke dvodjelne bazilike u Prižbi, koji se smatra najznačajnijim starokršćanskim nalazištem u županiji. Gradnja na sjevernoj crkvi vjerojatno je započela još u petom stoljeću

obzirom na razdoblje srednjega vijeka. U svom dugom i plodnom radu provodio je istraživanja na starokršćanskim i srednjovjekovnim arhitektonskim spomenicima u Zadru i okolici. Sustavno je proučavao i

koje je izradio dominikanac Vicko Draganja prema Bulićevoj želji u pompejanskom stilu i sa starokršćanskim motivima, te otvaranjem vrata i prozora, uređena primjerenije duhu u kojem je nastala, a

ostaci pronađeni u spilji Kopačina nedaleko grada, a antička ostavština je vidljiva po starokršćanskim sarkofazima koji se nalaze na groblju. Ime mjesta se prvi put spominje 1423. godine, a naziv

za vrijeme Rimljana nalazio na poluotočiću na kojem je sada groblje. Život je ovdje završio sa starokršćanskim razdobljem da bi se u kasnom srednjem vijeku nastavio oko malene uvale Sv. Petar po kojoj je

pogane, a dijelom kršćane - jakobite, o čemu je pisao Mato Marčinko: "Slično je i s današnjim starokršćanskim ostatcima u Kurda. Jakobitska sekta se vjerojatno odnosila na vladajući sloj

sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te starokršćanskim bazilikama uklopljenim u živopisan, od vjetrova zaštićeni zaljev. Izuzetne

bilo lađa crkve, jer putnike lađe, na prosvijetljenom putovanju vodi svjetlo Božjih riječi. U starokršćanskim bazilikama u unutrašnjosti apside nalazilo se katedra ( biskupska stolica ). Ispod apside

se, da su doneseni iz Solina. Slično se je sudilo i o jednom znamenitom mramornom sarkofagu sa starokršćanskim vajarijama, koji je stariji od polovice 4. vijeka. na njem je predstavljen prelaz preko

i pastoforij nad kojim je kasnije sagrađena kula za obranu mjesta. Na njoj se ističe trifora sa starokršćanskim stupićima i kapitelima. Crkvica sv. Josipa na groblju Crkva sv. Josipa na mjesnom groblju u

st., koji predstavlja simbol otoka, te ostaci rimske palače u zaljevu Polače ( II. st. ) s dvjema starokršćanskim bazilikama. JEDINSTVENI GEOLOŠKI MIKROSUSTAV Kad je riječ o otoku Mljetu, mnoge prirodne i

i umjetničkoga promišljanja. Taj je poviješću bremenit kraj svojim helenskim, rimskim i starokršćanskim nasljeđem postao nezaobilaznim vrelom Kljakovićeve ikonografije. - Slike pronađene

solinske župe sv. Kaja, te kratak povijesni osvrt kojim je hodočasnike s antičkom Salonom , starokršćanskim i starohrvatskim Solinom, svetim Dujmom i solinskim mučenicima upoznao don Vinko Sanader ,

sv. Justina, rad K. Štambuka. U unutrašnjosti ističu se bogato izrađeni kapiteli stupova sa starokršćanskim motivima, kamena propovjedaonica s likovima evanđelista, rad P. Čule te kip Krista Kralja ili