otoku iz hrvatskoga Jordana izronit će reprezentativna bazilika koja će na jedinstven način objediniti našu bogatu starokršćansku i starohrvatsku povijest u skladu s vremenom i prostorom u kojima se nalazi.

, golemi, bijeli, s naglašeno velikim rasponom rogova koji završavaju mjedenim kuglicama. Olja se prisjetila kako starokršćansku sveticu i zaštitnicu grada, Kalcedonku Eufemiju, mještani od milja zovu "Fuma" 3. Umjetnički događaj naslovljen "

. Župnik iz Lobora je ispričao vjernicima cijelu povijest crkve. Nakon toga vjernici su mogli ući u katakombe i vidjeti starokršćansku krstionicu i druge zanimljive povijesne ostatke. Zanimljivo je napomenuti da se crkva nalazi na litici.

u tri dijela-lađe. Svaka lađa završava vlastitom apsidom. Jednostavnost izrade ukazuje na lokalnu graditeljsku starokršćansku tradiciju. U apsidi glavne lađe je kameni oltar s kamenim svetohraništem. U lijevoj apsidi sačuvane su freske iz 11.

upoznao njegov voditelj u katedrali dr. Emilio Marin, ravnatelj Arheološkoga muzeja i član Papinske akademije za starokršćansku arheologiju. Papu su u katedrali pozdravili i predstavnici Prvostolnoga kaptola: generalni vikar

visokih učilišta i fakulteta, od Rijeke, gdje je predavao povijest Crkve u Hrvata, metodologiju znanstvenog rada i starokršćansku arheologiju, pa do Zagreba, gdje je, do umirovljenja, predavao crkvenu povijest na Katoličkom bogoslovnom

filologije, te magistrirao i doktorirao na polju arheologije. Novoimenovani je član Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju u Vatikanu. Već deset godina je član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, počasni je doktor

ilustracija a jedinstvena je po tome što iscrpno dokumentacijski predstavlja jednu kršćansku sveticu i njezin kult starokršćansku mučenicu Anastaziju (Stošiju) koja je naslovnica mnogih crkava diljem Europe i svijeta, a tako i stolne crkve u Zadru i

. imenovao je prorektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. Emilija Marina članom Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju, priopćilo je danas Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS). Povjerenstvo, u koje je imenovan [... ]

dužnost. starokršćansku arheologiju (Pontificia Commissione di Archeologia Sacra), objavio je 24. siječnja Tiskovni ured Svete Stolice, na

bio izabran za dopisnog člana Papinske rimske akademije za arheologiju. Komisiju, odnosno Papinsko povjerenstvo za starokršćansku arheologiju, osnovao je papa Pio IX. (6. siječnja 1852.) "poradi čuvanja starokršćanskih groblja, da se brine o

TZ Grada Drniša izvršila je projekt postavljanja dvojezičnih turističkih info tabli uz drnišku Gradinu u Drnišu i uz starokršćansku baziliku u Trbounju. U sklopu ovog projekta postavljeno je također 5 klupa za sjedenje te 5 koševa za otpatke na

te naposlijetku keramičkih posuda različite namjene i oblika. Ovom spisku svakako treba pribrojiti i poznatu starokršćansku mramornu oltarnu menzu iz Solina, ukrašenu reljefnim prikazima Krista i njegovih učenika i starozavjetnim

znatan prinos istraživanju i očuvanju Dioklecijanove palače. Godine 1894. organizirao je I. međunarodni kongres za starokršćansku arheologiju u Splitu i Solinu. U Rižinicama je 1981. godine otkrio ulomak s natpisom hrvatskog kneza Trpimira.

, Essen-zeitung i brojne druge. Umrla je nenadano 27. rujna 1994. godine u Splitu, kao aktivna sudionica Kongresa za starokršćansku arheologiju. Sahranjena je u Vinkovcima. (Autor Josip Šarčević, prof.)