g. doselivši se u Predavac i bližu okolicu. Ubrzo su njihovu tradiciju sviranja puhačkih instrumenata prihvatili starosjedioci pa glazba nastavlja živjeti na tadašnjim proslavama, zabavama i svatovima.

su se održavali veliki sedmični sajmovi. Dokument iz XIV st. govori o njima kao o starim ustanovama. Po dolasku Turaka starosjedioci Borova su po najviše primali islam i prelazili u muslimanska naselja u Dalju, Vukovaru i Osjeku. Period Rimskog doba od

u centru Rijeke, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru.

. Rimljani su već gospodari i istočne obale Jadrana. U stoljetnim i krvavim ratovima svladali su ilirska plemena, starosjedioce Balkana i ovih obala.

govor obavio župnik župe Sv. Šimun i Juda Tadej u Markuševcu vlč. Zlatko Golubić. Skupu se zahvalila, u ime velebitskih starosjedilaca , gđa. Ana Lemić.

, demografska slika, gospodarstvo) i danas se osjećaju. starosjedioci i doseljenici između sukoba i suživota (Odrednice istarskog »modela« od XVI. do XVIII. stoljeća), Jugoslovenski

. U koloniji su živjeli svi slojevi rim. društva, od najviših (senatorske i viteške obitelji) do najnižih (potomci starosjedilaca bez građ. prava i robovi). Prema III. st. formalne razlike među njima postajale su manjima, a Karakala je 212. svim

sv. Nikole (Zabrdom). Obitelj Stjepana Filipovića (Pilipovića) koju je činilo sedam članova nalazi se na popisu starosjedilaca Brela koji je sačinio Jure Celigoj 27. lipnja 1686. godine među Klarićima i Ursićima.

stoljeća spominje prijelaz Margarite Brkulj iz Brela na Islam 11. travnja 1603. Taj podatak potvrđuje da su Brkulji starosjedioci u Brelima. Brkulji su bili vlasnici građevinskih objekata i zemljišta, pored objekata u svom zaseoku (Brkulji), pod

crkve nisu imale tor nja. Sadašnji oblik krova dobio je 1842. godine. Na stara vremena spominje nas i govor mještana starosjedilaca : narječje štokavsko, govor ikavski sa sta rim akcentom: voda, lopata, kopriva, sikira, kako se go vori u hrvatskim

Maloj. starosjedilaca , i to: - Stjepana Klarića - 9 članova, - Jure Klarića - 5 članova, - Mije Klarića - 4 člana.

područje pod turskom vlašću. Nakon okupacije Slavonije od strane Austrije oko 1700. godine Daruvarski Brestovac uz starosjedioce počinju naseljavati hrvati iz Posavine, Gorskog kotara i Like, te srbi prebjegli iz Bosne. Nakon poraza kod Beča 1683.

u Moslavinu. To je doba doseljenja iz Gorskog kotara, Like i Primorja. Oni se zajedno s Posavcima i Prigorcima smatraju starosjediocima . Karakteristika tog vremena je vrlo velik natalitet (60) i veliki prirodni priraštaj (15) i pored velike smrtnosti

medij, i nakon sto godina vitalan, osjetljiv i brižan, kako za prošlost tako i za sadašnjost Zagreba. Obraćajući se starosjediocima , došljacima i gostima grada, muzej ima jednu jedinu zadaću: potaknuti interes za Zagreb, predstavljanjem

novopečenim PR-ovcima. Savjeti se mogu primijeniti i na ostala zanimanja, a vjerujemo da će dobro doći i nekim starosjediocima na LinkedIn-u. 1. Pošaljite privatnu poruku osobi s kojom se želite povezati, posebno ukoliko se radi o osobi koju ne