koprivić ili kaštela. U Hrvatskoj kaštela raste pojedinačno u mediteranskim i toplijim submediteranskim šumama a znatno je proširen u parkovnim nasadima. Prema Matiću i Prpiću (1983) koprivić je

još nekoliko lokaliteta. submediteranskim suhim travnjacima, i to posebno na onima koji su malo zapušteni i pomalo zarastaju u drvenaste

i Maloj Aziji. Ova biljka raste obično na vapnenastom tlu. Može se pronaći u mediteranskim i submediteranskim šumama, kamenjarima i si. Pucalina je listopadni grm koji naraste 2 do 4 m visoko. Mladi vitki

, Wulfenova mlječika) mediteranskih elemenata na zapadnoj strani uvale s listopadnim submediteranskim biljnim elementima (bijeli i crni grab, crni jasen, medunac) u dnu i na istočnim obroncima.

. Nizvodno od donje stepenice rijeka se širi, a tok smiruje. Slapište je okruženo bujnim submediteranskim raslinjem i gustim vrbicima. Uz tok rijeke nekoliko je malenih polja u kojima se sadi povrće. Od

područje (šume gospodarske, zaštitne i posebne namjene) Grada prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle crnikom, te grabom i hrastom) i

s kojom gospodare Šumarija Crikvenica, a preostala površina Grada prekrivena je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (uglavnom bukva).

i tu su se nalazili vinogradi. Nakon napuštanja vinogradarstva ove su površine obrasle submediteranskim suhim travnjacima, a danas ih već obrasta niska šuma i šikara. Manjih površina (uglavnom

crnog graba bit će razvijeni kamenjarski pašnjaci šaša crljenike i žute krške zečine, bogati submediteranskim vrstama - vrstama koje žive uglavnom na području mediterana, a mogu se naći i na toplijim

je omeđen potocima Veličanka i Stražemanka, a nalazi se na plitkim tlima i obiluje brojnim submediteranskim biljkama. U strmim stranama, izloženim grebenima i glavicama, na nadmorskoj visini 350 - 600 m

do kontinentalnih krajeva u bukovim i bukovo-jelovim šumama gorskih područja, a dijelom i u submediteranskim šumama i šikarama. Vazdazeleni dvodomni grm ili nisko, iznimno i veće stablo; može doživjeti

najbliži kod Beograda i Budimpešte. Oni traže specifična staništa, nekakve šumostepe sa submediteranskim elementima vegetacije koji se kod razvijaju samo na padinama planina gdje je dovoljno toplo.

Bjelobera ili Ćorića jezera (dužine 1300 i širine 400 m). Slapovi su okruženi bujnim submediteranskim raslinjem. Najljepši je u proljeće kad zazeleni, a bujna vegetacija još ne sakrije njegove

zastupljene brade, te špilje i polušpilje submediteranskim raslinjem, a uz tok rijeke nalaze se maleni vrtovi i pašnjaci