nosi ljeti i zimi. Za hladnijeg vremena navuku se krzneni i sukneni ogrtači - zobunci, kabanice, čove.
ljetne, posebno blagdanske opreme, negoli njegovi sukneni oblici. Svečani ljetni vuštani su pamučni i poput drugih
su nestali iz uporabe sred. XIX. st., i tu je ulogu preuzeo sukneni kaputić s rukavima, kamižolin. U juž. Istri do kraja XIX.st
i što gluplja sukneni lončić s glave pa ga okrenuo i po suknenoj pladnjastoj
rata. Nosile su ga žene i muškarci. sukneni rubci su se nosili složeni u trokut ili pravokutnik,
. Zakopčavala se kožnim gumbima i petljama. sukneni dijelovi nošnje nestaju iz upotrebe početkom XX. stoljeća
zečeve i srne na srebrnim pladnjevima, teški, dlakavi sukneni stolnjaci i naslonjači, sve ga je to neobično uznemirilo, i
. Preko košulje ili suknje aljine oblačio se dugi crni sukneni prsluk bez rukava, jačerma, čerma. Uz rubove je bio opšiven
nabore. Redovnu dopunu temeljnim dijelovima čine kožni, sukneni , ili krzneni gornji dijelovi odjeće (lajbeci, kožuvi,
samtene hlače jahaćeg kroja po uzoru na onodobne uniforme. Sukneni muški haljetak surinu, halicu ili pletenu vestu reklju,
, brnovreke, opanci, cokule, kamižot, kanica, tabar ( sukneni kaput), odjevni predmeti domaće izrade. Ovdje su i narodni
tkanine. Samo kad je studeno nose mrku haljinu od dorvea ili sukneni kaput i oblače modne suknene hlače, a gdjetko ima i šubaru
¶ sukneni ¶
narodne nošnje postojala je i u Bosni. Nosili su se crveni sukneni ogrtači, ličke kape s kićankom, a oko kragne na košulji,
ljeta nosi èakšire suknene bez gaæa prteni, koparan (gunj) sukneni bez košulje; a ženska: bjeève do koljena izvezene