otopina kuhinjske soli . Promjenom koncentracije soli mijenja se i parcijalni tlak vodene pare, a time i supersaturacija . Druga popularna metoda za kontrolu supersaturacije u izotermnim uvjetima je proizvodnja magle koja

oblici, prizme u obliku pločice ili stupića, dobivaju na svim temperaturama, ali isključivo kod niskih supersaturacija . Brzina rasta kristala mijenja se od malih vrijednosti, za temperature odmah ispod 0 oC, do maksimalne

koje se šire prema sredini plohe kontinuiranim popunjavanjem ( donji dio Slike 19 ) Promjena jakosti supersaturacije po plohi sugerira da je gustoća stepenica najveća u sredini plohe . Po uvjetima rasta centar plohe

je već spomenuto, bridovi heksagonske prizme strše više od ravnih dijelova kristala pa im je lokalna supersaturacija veća . Zbog toga je molekulama koje difundiraju lakše doći do bridova nego do sredine ploha . Zato

plitkom vodom izloženom atmosferi, zagrijavanju i udaranju valova, najlakše dolazi do takvog stupnja supersaturacije da može kristalizirati kalcijev karbonat . U većim dubinama vlada slaba zasićenost, pa i nezasićenost

nastojalo se iznijeti rezultate istraživanja fizikalnih i kemijskih čimbenika u procesima koji dovode do supersaturacije i precipitacije kalcijeva karbonata bez obzira na okoliš u kojem se oni odvijaju . Stoga treba izraz

Glavni parametri koji se mogu pouzdano kontrolirati tijekom rasta su temperatura i vlažnost, odnosno supersaturacija , a precizno se mjeri brzina rasta kristala kao cjeline i / ili pojedinih dijelova njegove površine

ravnoteže, koegzistencije kristalića leda i vodene pare, trebao odvijati neprekinuto jer uspostavljena supersaturacija čini energiju molekula nižim u kristalu nego u pari . No energijski argument ne mora biti ispunjen

bočne plohe ), a desno tankom pločicom ( jednaki presjek ) kojoj je navedeni omjer 20 Za desno polje supersaturacija je najveća na sredini bočne plohe pa je rezultat rasta konveksna ploha bazna tj pločica izgleda kao

uvjetima rasta centar plohe predstavlja hrapavu plohu . Kako smo vidjeli na Slici 14, za danu ( umjerenu ) supersaturaciju hrapava ploha raste najbrže . Stoga, sredina plohe jedno vrijeme lako rastom sustiže rubove i održava

hidroprecipitata radilo, zajedničko im je da nastaju iz vode prezasićene kalcijevim karbonatom . Za samu supersaturaciju bitno je da otopina dođe u kontakt sa atmosferom u kojoj je parcijalni tlak CO 2 manji nego u vodi

molekula po molekula prelaze iz parovite faze i ugrađuju se u kristal brzinom koja je određena iznosom supersaturacije . Proces bi se u uvjetima termodinamičke ravnoteže, koegzistencije kristalića leda i vodene pare,

površine rastu znatno brže nego druge . Pri kontinuiranom rastu kristali su to facetiraniji što im je supersaturacija manja . Prijelaz s hrapavog prema facetiranom obliku se susreće i kod rasta snježnih pahuljica, poglavito

molekula vode . Normalni uvjeti su sljedeći : difuzija umjerena ili visoka, veličina kristala mala, supersaturacija niska i tlak zraka rekltivno nizak . Poremete li se značajno vrijednosti navedenih veličina ( tlak

niskom temperaturama ( oko - 60 oC ) na primjer na Antarktici . Tamo, zbog niske vlažnosti, dakle male supersaturacije , nije moguće ni inicirati niti podržati nukleacijski rast . U samom začetku rasta u slaganju molekula

Ista situacija je i sa mehanizmima inicijacije precipitacije, no o tome kasnije . U tumačenju nastanka supersaturacije hidrogeokemičari se obično opredjeljuju za jednu od dvije glavne struje . Dok jedni tvrde da prevladavaju

s hrapavog prema facetiranom obliku se susreće i kod rasta snježnih pahuljica, poglavito kod niskih supersaturacija , i to bez obzira na temperaturu . Naime hrapava površina, ako nema nekih usporednih procesa ili specifičnosti

D prikazu na Slici 16, postaju klice koje sežu sve dalje u parovitu fazu i time nailaze na sve veću supersaturaciju ( Slika 20 ) . Nastaje je pozitivna povratna veza koja potencira bujanje klice u duljinu . Točnije

zraka rekltivno nizak . Poremete li se značajno vrijednosti navedenih veličina ( tlak zraka poraste ili supersaturacija poraste ili kristal značajno naraste ) to je istovjetno značajnom smanjenju koeficijenta difuzije Tada

samo ako postoji dovoljno jaka sila koja gura molekule iz jedne faze u drugu . Ta sila ( izvedenica supersaturacije ) u osnovi je ovisna o nadtlaku ili nadkoncentraciji u odnosu na ravnotežne veličine . Brzina rasta