knjige, što je i bio moj zadatak . U drugom dijelu knjige autor pokazuje i naznačuje povijesne izvore o teandrizmu u nauku Crkve . Sažima i ukazuje na bitne momente, tj. etape kao i na najvažnije djelatnike u postupnom

[ 32 ] Ove kratke bilješke su smjernice koje nam pomažu oko boljeg pronalaženja izvora Šagi-Bunićeva teandrizma . Sve ih se može svesti na četiri i nasloviti kao tetragram izvora : 1. Objava, 2. crkveno učiteljstvo

nezavisni položaj, u neku ravnotežu . Htio je na neki način sintetizirati ove radikalne stavove, a takav teandrizam zastupa i Kalcedonski sabor 451. g. 3.2. Teandrizam II . vatikanskog sabora Sabor je otvorio ono što

koncila i II . vatikanskog koncila . Postavlja pitanje i nastoji odgovoriti kakva je važnost kristološkog teandrizma za današnju teologiju . Treći dio je posvećen oblikovanju Šagi-Bunićeva teandrizma . Autor istražuje

u ljudsku povijest, u nju je zagazio stopama Isus Krista rođenoga od Djevice . [ 2 ] O kristološkom teandrizmu možemo, kako autor navodi, govoriti s dvije strane . S jedne strane se može postaviti u strogom smislu

poveznica prethodna dva . Ovo razdoblje sintetizira » Krista za, radi nas « i » ontološkog Krista « . Ovaj teandrizam autor naziva dinamičkim i životnim, a takav argument mu daje i Šagi-Bunićeva kristologija koja iz

oblikovanju Šagi-Bunićeva teandrizma . Autor istražuje podrijetlo i pomno prati razvoj kristološkog teandrizma kod Šagi-Bunića . U tom razdoblju kristologija Prokla Carigradskog, kojeg je Šagi-Bunić temeljito

postupnom definiranju kristološke dogme u prvih pet stoljeća . Dovodi u svezu i uspoređuje kristološki teandrizam Kalcedonskog koncila i II . vatikanskog koncila . Postavlja pitanje i nastoji odgovoriti kakva je važnost

spasenjsko otajstvo . Stoga je i ekleziologija Sabora sva kristološka i preko nje se može upoznati i teandrizam II . vatikanskog sabora . [ 29 ] Autor navodi kako nije pogrešno reći da polazeći od kristološkog teandrizma

nastojao zadržati što je moguće bliže izvorniku kako ih ne bi okrnjio . 1. Kristološki teandrizam Pojam teandrizam nije čest u teološkoj literaturi . Ćešće se susreće u istočnoj teologiji . Važan je za kristologiju

se kreće svaka njegova kristološka, i iz nje izvedena, druga misao i djelo . « [ 67 ] kristološkog teandrizma Već sam gore naveo kako postoji određena crta razdjelnica između Šagi-Bunićeva govora prije Sabora

Povijesni kontekst pojma teandrizam Povijesni uvjeti tj. okolnosti koje su okruživale govor o kristološkom teandrizmu su svakako na jedan pobunjenički način pokazivale raspoloženje prema kršćanstvu, tu je na osobit način

važnost kristološkog teandrizma za današnju teologiju . Treći dio je posvećen oblikovanju Šagi-Bunićeva teandrizma . Autor istražuje podrijetlo i pomno prati razvoj kristološkog teandrizma kod Šagi-Bunića . U tom razdoblju

no ako bi se i htjelo govoriti o teandrizmu prije Krista, tada se može samo govoriti o mitološkom teandrizmu , ali koji nema povijesne podloge . Od velike je važnosti da je Bog ušao u ljudsku povijest, u nju

teandrizam II . vatikanskog sabora . [ 29 ] Autor navodi kako nije pogrešno reći da polazeći od kristološkog teandrizma dolazimo i do ekleziološkog . Razlog tomu jest taj što je Krist svojim utjelovljenjem uzeo, a svojim

[ 1 ] U strogom smislu gledano ne postoji teandrizam prije Krista, no ako bi se i htjelo govoriti o teandrizmu prije Krista, tada se može samo govoriti o mitološkom teandrizmu, ali koji nema povijesne podloge

. Prvi dio Lik Šagi-Bunića i njegova teologija : kratki povijesni prikaz . Drugi dio je naslovljen : Teandrizam u nauku Crkve . Treći : Oblikovanje Šagi-Bunićeva teandrizma i četvrti : Šagi-Bunićev teandrizam .

sve više postajati navjestiteljski . [ 47 ] Autor nas upozorava da je za razumijevanje Šagi-Bunićevog teandrizma i znanstvenog pristupa kristologiji važno imati u vidu određene napomene . Kao pravi teolog Šagi-Bunić

] Ovdje se radi o nekim naglascima Kristova otajstva . Zanimljivo je kako autor dijeli Šagi-Bunićev teandrizam na tri velika dijela i paralelno ih prikazuje s ranokršćanskim razdobljem . Unatoč različitim naglascima

diskusija prije, za vrijeme i nakon Efeškog sabora 431. g. U proučavanju Šagi-Bunićeva kristološkog teandrizma nezaobilazna su dva sabora : Kalcedon ( 451. ) i II . vatikanski sabor . [ 25 ] Antiohijska škola će