pejsaža kao spektakularnog prirodnog fenomena u kojem nema mjesta mračnim temama i sumornim vizijama... Tenžera (u Vjesniku uz izložbu u galeriji Ulrich 2003. u Zagrebu)

i slikara koji se odjednom našao u epicentru i na vodećim pozicijama hrvatskog slikarstva.A to nije mala stvar Tenžera (likovna kritičarka, u Vjesniku od 5. svibnja 2008.)

objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Planinarski klub Split i vodič Lile Tenžera vode vas na Vis, na pučinsku avanturu. Pridružite nam se

tužitelj Vladimir Šeks optužuje za uvredu predsjednika Republike, dobiva godišnju novinarsku nagradu Veselko Tenžera . Sljedeće godine ista trojka pokreće Tuđmanov omiljeni tjednik Feral Tribune, koji Dežulović napušta 1999. i u

na korektnom hrvatskom jeziku, zatim govoriti, i konačno: nešto "svoje" i misliti......) Tenžera ..... Pa te pitam: zašto bi čovjek koji ZNA KRITIČKI MISLITI, morao znati igrati nogomet da bi o nogometu kritički pisao

nedozrelih djevojčica i dječaka. U tom kaotičnom stanju nestali su i odgoj, i znanost i struka. Pokojni Veselko Tenžera već davno je to nazvao pravim imenom: Odgoj za slobodu raspadanja.

i sveučilišne biblioteke u Zagrebu tiska mu se 1983. Monografija (crteži, tempere, pasteli) autora Veselka Tenžere . Od 1990. surađuje kao slikar na nekoliko projekata arhitekta Nenada Fabijanića. Godine 1996. dodijeljeno mu je

umjetnosti Nataše Jovičić pomoću koje slijepi mogu doživjeti dodirom sliku i boje () još čeka izdavača, piše Marina Tenžera za Vjesnik. Članak naslovljen Antologijsko izdanje ' Jansona za slijepe ' traži izdavača u cijelosti pročitajte

i nobelovac Vladimir Prelog, književni prevoditelj i poliglot Josip Tabak, novinski esejist i književnikVeselko Tenžera , pjesnik "svjetla samoće" Nikola Šop, operna diva Ljiljana Molnar-Talajić... (gdje su tu enciklopedist Tomislav

mnoge viđene face u seriji portreta-ilustracija koje su objavljivane u Vjesniku uz prigodne tekstove Veselka Tenžere , autor je službenog saborskog portreta Stjepana Mesića davši mu dakako svoj jaki koloristički pečat i

umjetničkim fotografskim ciklusom koji je od ovog creskog gradića, jedinstvenog po svemu, načinio legendu Tenžera

gotovo četiri desetljeća na neizmjenjenim stvaralačkim premisama i principima. Još je prije tri desetljeća Veselko Tenžera , u prigodi izložbe u Pazinu 1977., ustvrdio kako« za razliku od drugih slikara Kokot je izrazito romantički ustrojio

je, isto kao i dvojica slikarskih velikana, trajno nadahnut krajolicima svog rodnog kraja, što je u spomenutom tekstu Tenžera elokventno poentirao prosudbom kako« strpljivo poput težaka ovaj slikar nosi boju svoje intime u gromače i vrtače

poslije došao ispričati, ali što to vrijedi, ističe, kad su dva važna boda otišla u nepovrat. Tenžera iz Splita nije htio otkriti kako je ocijenio Rajka i njegove kolege jer, kaže, za to nema ovlasti, dok je Ivan Peraić,