i drugdje razvijena je zajednica obalnog terigenog mulja, značajna zbog ekonomski važnog
. terigenog mulja, inače teritorijalno najviše
sedimentacije kao posljedice povećanog unosa terigenog materijala vezane su za razdoblje kasnog
procesom sedimentacije sitnih čestica mulja terigenog porijekla donesenih potokom Moela i kanalom
ha, najveće dubine 160 180 cm i srednje debljine terigenog mulja 60 i 70 cm. Uvala je od mora odijeljena
dijelom sa pomiješanim česticama mulja terigenog porijekla, u čijoj su zajednici razvijena
na taloženje pretežnog dijela terigenog materijala uproširenom dijelu estuarija (
karbonatnom sedimentacijom, bez terigenog utjecaja.Globalna promjena razine mora je
Krke i Raše pokazala su da postoji mali donos terigenog materijala, kao posljedica pretežnog
Raše rekonstruiran je način sedimentacije terigenog materijala, te uloga tog taloženja u ciklusu
od valova i pod riječnim utjecajem. Više od 90 % terigenog donosa u estuarij je suspendirani materijal.
i estuarija Raše. Diskutira se način taloženja terigenog materijala