se pohvaliti tako velikim doprinosom, kakvo je za otkriće povijesti Bosne i Hercegovine imao rođenjem Esseker Ćiro Truhelka . Ovaj je arheolog radio na nalazištima diljem te zemlje, osnovao je u Sarajevu Zemaljski muzej, te objavio niz

i riječ bosančica kao izraz za bosansku ćirilicu prisutnu na tamošnjim stećcima. Truhelka rođen je u Osijeku 2. veljače 1865. godine. U gradu na Dravi pohađao je pučku školu, a nakon toga i gimnaziju, da bi se

, a nakon toga i gimnaziju, da bi se nakon toga uputio u Zagreb, na studij povijesti umjetnosti i arheologije. Obitelj Truhelka osim Ćire dala je još jednog velikog Essekera, odnosno Essekerku. Njegova sestra Jagoda poznata je osječka

korijena otac Vjenceslav bio je učitelj i uvelike je utjecao na razvoj i usmjeravanje karijera njegove djece. Truhelka najveći dio svojeg profesionalnog djelovanja vezao je uz Bosnu i Hercegovinu, odnosno arheološka nalazišta u toj,

, odnosno arheološka nalazišta u toj, tada prilično neistraženoj riznici prapovijesnih nalazišta. Truhelka je u Sarajevu imenovan tajnikom tamošnjeg Muzejskog društva, te se na toj funkciji prihvatio pokretanja Zemaljskog

bila istraživana. Bosna i Hercegovina bila je do tada u svakom, pa i arheološkom pogledu, zapuštena zemlja. Truhelka je to odlučio promijeniti. U početku je istraživao prapovijesni kompleks na Debelom Brdu nedaleko Sarajeva. Već

kompleks na Debelom Brdu nedaleko Sarajeva. Već 1888. godine pokrenut je Zemaljski muzej. Truhelka je otkrivao važne lokalitete diljem Bosne i Hercegovine, a 1899. godine u Hercegovini, nedaleko Posušja otkrio je

krajevima sjeverno od Grčke. U to vrijeme Bosna i Hercegovina bile su dio Austro-Ugarske monarhije. 1891. godine Ćiro Truhelka priredio je veliku izložbu bosanskih nošnji, namijenjenu sudjelovanju na izložbi nošnji u Monarhiji. Truhelka je

Ćiro Truhelka priredio je veliku izložbu bosanskih nošnji, namijenjenu sudjelovanju na izložbi nošnji u Monarhiji. Truhelka je 1896. godine sudjelovao na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, gdje je paviljon Bosne i Hercegovine dobio najbolje

već 1904. godine tekst na njemačkom jeziku brojio je čak 152 stranice i sadržavao 108 ilustracija. Svoje brojne radove Truhelka je učestalo objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja, kojeg je i uređivao. Donja Dolina do danas je ostala

na području Panonije i sjevernog dijela Balkanskog poluotoka. U petogodišnjem arheološkom radu na Donjoj Dolini Truhelka je otkrivao velike površine čak 4.000 četvornih metara uz 5 do 9 metara debljine kulturnog sloja. Na obalama Save česti

metara uz 5 do 9 metara debljine kulturnog sloja. Na obalama Save česti problem u iskapanjima bile su poplave, no Truhelka je nalaze uspio očuvati i pažljivo dokumentirati izrađujući rekonstrukcije, tlocrte, ali i fotografirajući

pronađene artefakte. Truhelka je bio ravnatelj Zemaljskog muzeja, koji je osnovan zahvaljujući njegovoj stručnosti i velikom angažmanu. I po

. Prema pojedinim izvorima, bosanskom obliku ćirilice, datiranom upravo u srednjevijekovno doba, upravo je Truhelka nadjenuo ime bosančica. I na ovu je temu objavio niz radova.