slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "udahnutog".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
i pušenje 20 cigareta kada se govori o riziku za nastanak raka pluća, utvrdili su znanstvenici na Novom Zelandu udahnutog dima. Također, pušači travu udišu mnogo dublje i dulje, čime se olakšava taloženje kancerogenih tvari u dišnim putovima
i cirkulatornog sitema o kojem ovise ostali sistemi u tijelu udahnutog zraka nego osoba koja nije trenirana. Kardiorespiratorni sistem odgovara na napor i potrebu za kisikom podižući svoju sposobnost za što boljom dostavom kisika. Povećana učinkovitost kardiorespiratornog sistema još više smanjuje
odnosno nos i nosna šupljina koji djelotvorno uklanjaju čestice procesom turbulentnog gibanja zraka. Tako pripremljen zrak dolazi u plućima u kontakt s velikom površinom alveola na kojima se zbiva proces izmjene plinova između krvi i udahnutog zraka. U krv ulazi kisik, a oslobađa se višak ugljičnog dioksida nastalog oksidacijskim procesima u organizmu. Budući da dišemo neprestano do smrti, pluća su na redovitom udaru svega što udahnemo, od malih čestica smeća do brojnih
s tržišta rada; nakon što je snažno potonulo krajem 2012., početak ove godine donio je prve znakove stabilizacije. udahnutog zraka. Istim se putem iskorišteni zrak uklanja iz organizma.
dovoljan broj pučanstva. Po vrlo visokoj i rastućoj stopi smrtnosti ističe se rak pluća: u muškaraca on je čak na 3. mjestu rang-liste, u žena već na devetom. Ta je pojava skoro isključivo posljedica pušenja, jednog od brojnih zagađivača udahnutog zraka. Tamo gdje su mjere protiv pušenja rigorozne i gdje su mjere propagande prihvaćene, broj pušača smanjuje se i zato se polako smanjuje broj umrlih od raka pluća. No, broj ostalih spomenutih bolesti dišnog sustava, iako većina njih
ili hunjavica i upala sinusa udahnutog zraka. Dakle, nosna šupljina ima jednu od najvažnijih funkcija u organizmu. Nos je čuvar pluća, u njemu se zrak prije nego što uđe u pluća pročišćava i kondicionira dobivajući optimalnu temperaturu i vlažnost. Najčešće su bolesti nosa:
rada, a to su: ntdll.dll, advapi32.dll, ws2_32.dll i user32.dll. Originalna vijest nalazi se na stranicama portala SC Magazine. udahnutog kisika. Kako starimo, te ovisno o stilu kojim živimo, protok krvi se smanjuje, a mozak i ekstremiteti (ruke i noge) postaju lišeni esencijalnim kisikom i hranjivim tvarima. GINKGO GOTU KOLA (Ginkgo biloba Cantella asiatica) dodatak je
) na kraju inspirija. Za to vrijeme tlak u plućima varira u rasponu od 0 do - 1,2 mmHg, tj. postaje blago negativan. udahnutog zraka pri jednom udahu je oko 500 ml. Prema tome, minutni volumen disanja (ili količina zraka koja prođe kroz pluća), prosječno je oko 6 litara u minuti.
vlade. U studiji se također otkrilo da kanabis posjeduje 5 puta više hidrogena, cijanida i dušikova oksida, spojeva koji su povezani s oštećenjem srca i pluća. Istraživači su koristili mašinu za pušenje kako bi analizirali sastav udahnutog dima na skoro 20 štetnih kemikalija. Glavni istraživač, David Moir, rekao je: Pušenje marihuane ostaje realnost i čini se da se povećava među mladima. Potvrda prisutnosti poznatih karcinogena i drugih kemikalija važna je informacija
svakodnevno stvaranje gasova i osećaj punoće i nadutosti u stomaku. Svi znamo da neke vrste hrane jače utiču na pojavu gasova. Osećaj nadutosti nastaje kada se gasovi nakupe u donjem delu crevnih puteva. udahnutog vazduha, a 80 % od hrane koju jedemo. Tih 80 % nastaje razgradnjom nesvarene hrane pod dejstvom bakterjia u crevima. Takođe, gasovi nastaju kada jedemo nesvarljive ugljene hidrate - škrob, biljna vlakna i celulozu, jer za neke od njih
visini. Kako je poznato, tlak zraka sa porastom nadmorske visine opada, tako da je na 3500 - 4000 m manji za cca 40 %, nego na površini mora (npr. na visinama od 8.000 m / nv on iznosi 350 300 hPa). Iz toga proizlazi da u jednakom volumenu udahnutog zraka, na visini ima puno manji postotak kisika koji je neophodan za organizam. Ljudsko tijelo na takve izazove odgovara sa više ili manje uspjeha. Zbog smanjene količine kisika prilikom udisaja, disanje postaje češće, žile u plućima se
na neki od alergena. Upala je u alergijskim bolestima iznimno kompleksno zbivanje, koje je odgovorno za gubitak osnovne zaštitne funkcije sluznice dišnog sustava, i odgovorno za niz tegoba. Osnovna funkcija nosa je priprema udahnutog zraka iz vanjske atmosfere za ulazak u pluća. Nos služi kao fizikalni filter, rezonator, ovlaživač i grijač. Nos grije zrak na približno 37 oC, vlaži ga do gotovo 100 % saturacije, te odstranjuje sve čestice koje su veće od 5 - 6 mikrometara.
dio dišnog sustava. Sastoji se od dvije simetrične šupljine koje su odijeljene nosnom pregradom. U svakoj nosnoj šupljini postoje 3 nosne školjke ispod kojih se nalaze nosni hodnici. Takva građa nosa omogućuje turbulencije i ubrzanje udahnutog zraka i njegov odlazak do najudaljenijih i najmanjih dijelova pluća. Dakle udisanjem na nos se bolje može udahnuti zrak, nego disanjem na usta. simetrične šupljine koje su odijeljene nosnom pregradom. U udahnutog zraka i njegov odlazak
udlage, po jedna za svaku čeljust. Donju čeljust drže spojnice u prethodno određenom položaju, koje su učvršćene bočno za udlagu. Posljedica ovako postavljenog aparata jest - otvaranje prostora jednjaka. udahnutog zraka kao i buka izazvana vibracijama mekog tkiva. Nošenjem udlage protiv hrkanja - moguće su lagane kretnje čeljusti, što je čini ugodnim i učinkovitim štitnikom protiv hrkanja. Klinička istraživanja su pokazala da takva
upale sluznice nosa popraćene navedenim simptomima (kihanje, curenje vodenastog sekreta, osjećaj začepljenosti) ona gubi svoju funkciju. Nos tj. sluznica nosa djeluje kao filter, ovlaživač i grijač zraka. Tu se vrši bitna priprema udahnutog zraka tako da u pluća uđe vlažan, ugrijan na tjelesnu temperaturu i očišćen od sitnih čestica. Ako je to sve narušeno postoji veća mogućnost komplikacija u smjeru razvoja astme.