protestantskog učenja. Svoja djela je pisao na talijanskom, latinskom i njemačkom. Iako nije sudjelovao u radu uraške tiskare, možemo ga smatrati jednim od pokretača tiskare jer godine 1555. poziva Slovenca Primoža Trubara kako bi

razmišlja o osnivanju protestantskog učilišta za južnoslavenske zemlje. U to vrijeme komunicira i s djelatnicima uraške tiskare. Oni ga traže savjete oko odobravanja i revizije svojih djela. Zbog svojeg poznavanja Biblije i glagoljice i

(1564. i 1565.) za koje nema preciznijih podataka a vjerojatno iznosi oko 4000 primjeraka. Nakon prestanka rada Uraške tiskare Konzul i Dalmatin izdali su Regensburgu Postilu u dva dijela čija naklada nije poznata

, prema računima, raspačano 14.407 komada, a o Jurjevu iste godine u Urachu je preostalo 6.013 primjeraka. Izdanja Uraške tiskare, prema njihovom sadržaju, možemo podijeliti na: Probni listovi, Početnice i abecedariji, Sveto pismo,

u tiskari te počinju prevoditi djela s originala. Svakako, ne smijemo ispustiti iz vida i to da su djelatnici uraške tiskare bili u kontaktu s Matijom Vlačićem Ilirikom. Vodila ih je zajednička ideja o književnosti na vlastitom jeziku

učenje. Svoja djela pisao je na talijanskom, latinskom i njemačkom jeziku uraške tiskare možemo ga smatrati jednim od pokretača hrvatskog izdavačkog pothvata. Naime, u svibnju 1553., na poziv

su dobili bogoslužje na vlastitom jeziku, isto tako, na tom području djelovale su glagoljske tiskare puno prije uraške . Osnovni preduvjeti zbog kojih su Hrvati prianjali uz novu vjeru što se tiče Senjske biskupije bili su već ispunjeni,

gdje razmišlja o osnivanju protestantskog učilišta za južnoslavenske zemlje uraške tiskare. Suradnici hrvatske tiskare u Urachu tražili su od Flacija savjete radi revizije i aprobacije svojih djela.

naravi, sa svakim se slagao te radio vrlo savjesno i sporo. Mnogi su ga isticali kao najboljeg radnika i prevoditelja uraške tiskare. Premda nije samostalno potpisao niti jedno izdanje, poznata su 32 izdanja na kojim je radio, uglavnom kao

izdanje, poznata su 32 izdanja na kojim je radio, uglavnom kao prevoditelj uraške tiskare, Dalmatin s Konzulom 1568. u Regensburgu izdaje Postilu u dva dijela, namijenivši ju gradišćanskim Hrvatima

valja naglasiti da i ono malo srpskih popova koji su bili pismeni znalo se koristiti samo staroslavenskim tako da im uraške ćirilične knjige nisu bile razumljive