u slučaju: ustanka i drugih oblika nasilnog ugrožavanja ustavnog poretka Republike Hrvatske ili temeljnih sloboda i prava čovjeka i

. Tako je bilo i s istinom o Boričevcu, koja je pedeset i više godina bila zarobljena mitovima o tobože antifašističkom ustanku u Srbu 27. 7. 1941. Sad je, evo, izbila i prostrla se na sedam stotina stranica, pa svatko tko želi može vidjeti kako se u

najzdravije razbiti u tisuće komadića, da ga ni vrag više ne može sastaviti. ustanka . Kako tumačite tu činjenicu? - Iskrivljenom poviješću iz vašeg prethodnog pitanja. Protiv koga su se u ljeto 41.,

hrvatskih građana, katolika i muslimana, i sve ih protjerali iz njihovih sela, a oko tisuću pobili. To je njihov ustanak i to se slavi u Srbu. Totalno shizofreno. Donekle to vide i sami organizatori proslave, pa se sve više zaklanjaju iza

o Dabinoj jami kod Brotnje gdje su pobijeni Ivezići? - Ustanici komunisti, četnici i Srbi pobili su na samom početku ustanka , u Brotnji u općini Srb, 37 Ivezića i zarobili jednu Pavičićku, koju su također poslije ubili, i pobacali ih u jamu na

Holjevac je pojasnio povijesni kontekst zbivanja u Ličkom Pounju tragom događanja u srpnju 1941. godine, odnosno " ustanka u Srbu ". Bilo je to vrijeme velikih nacionalnih sukoba od onih u Suvaji pa do Boričevca, koji nije bio samo posljedica

sabor. Iako tijekom 1941. godine nije bilo razlika između četničkih i partizanskih akcija, to se i dalje slavi kao ustanak naroda Hrvatske u kome su Boričevljani bili pobijeni i raseljeni, a kasnije je bilo korisno tajiti da si Boričevljanin

stanovništvo je njegovalo stare običaje i snalazilo se onako kako je najbolje znalo i umjelo. ustanku u Srbu 1941. i uništenju Boričevca i to je središnje i težišno poglavlje u ovoj knjizi. Ovdje treba odmah jasno reći da je

reći da je politika nacionalne i rasne isključivosti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj potaknula i ubrzala izbijanje ustanka u Srbu. Ustaško nasilje u Suvaji, Osredcima i Bubnju ne može se ničim opravdati i Boričevljani su to osuđivali. Pritom

, Osredcima i Bubnju ne može se ničim opravdati i Boričevljani su to osuđivali. Pritom ne treba izgubiti iz vida da je ustanak imao ishodište i pozadinu u hrvatsko-srpskim odnosima u prvoj Jugoslaviji, zajednici zaraćenih strana iz Prvoga

Ivan Dominik Vukasović, senjski (i zagrebački) kanonik i župnik u Otočcu. Nakon što je pokrenut antifašistički ustanak u okolici Siska, u Srbu se dogodila srpska pobuna, a svemu se pridružio i četnički teror u Hrvatskoj i Bosni. Razlike

komunista i četnika, ali je tamošnja pobuna od 27. srpnja 1941. u drugoj Jugoslaviji obilježavana svake godine kao Dan ustanka naroda Hrvatske, iako je njezin antifašistički karakter problematičan. Naime, već su partizanski autori poput Đoke

karakter problematičan. Naime, već su partizanski autori poput Đoke Jovanića i Gojka Polovine pisali o tome kako je ustanak u Srbu imao slabosti i da su u njemu bili jaki četnički elementi. Usporedbe radi, u Sisačkom odredu mjesec dana ranije

elita koje i danas ne samo prihvaćaju, nego i nameću povijesne neistine i krivotvorine kojima četnički zločinački ustanak pretvaraju u antifašistički ustanak, a zločince u antifašiste i heroje. Prije dvije godine, na današnji dan, u Srbu se