i valorizirao brojnim navodima i izvorima u 750 bilježaka. Autor je na temelju opsežne faktografije uspiouspješno osmisliti Trumbićev politički lik Sažetak: U središtu interesa ove klasične studije F. v. Hayeka leži temeljno načelo ustavnodemokratske države - načelo vladavine prava. Kroz evoluciju načela, formiranje njegova sadržaja i izazove ovome načelu autor prati i ocjenjuje prošlo, sadašnje i buduće u životu suvremene države i društva koji su odani slobodi i

i znanstvenoj procjeni potrebnih, kvalitetnijih i trajnijih ustavnopravnih rješenja za Republiku Hrvatsku, te je velik njihov dio i prihvaćen Izložena je problematika promjene ustava, kao jedno od najvažnijih pitanja svake ustavnodemokratske države. Svuda se ustavni okviri prilagođavaju zahtjevim i složenim procesima promjena, ali se dramatičnošću i složenošću posebno odlikuju promjene u postsocijalističkim državama. Autor smatra da su dileme ustavotvoraca, kao

danas bavi. U tom smislu radi se o ekstenziji samog konstitucionalizma. Na kraju, nema nikakve sumnje da su francuski upravni pravnici ponosni na organizaciju upravnog sudovanja kao njihovog posebnog doprinosa razvitku liberalne ustavnodemokratske države. U tom smislu oni itekako mogu biti zadovoljni što su u usporedbi s modelom koji se stvarao u koljevci političkog liberalizma preko Kanala stvorili daleko napredniji model. U tom smislu francuski bi sustav upravnog sudovanja kao '

zaobiđu ordinarni sudovi. Ipak, što se tiče ranijeg francuskog iskustva administrativna je dejudicijalizacija služila vrlo različitim političkim ciljevima. Iskustvo Engleske i Francuske dragocjeni su izvor i temelj suvremene ustavnodemokratske vlade. Jedan je promatrač zabilježio da je politički liberalizam stvorio dva remek djela ( chefs-d ' oeuvre ), od kojih su oba rezultat ne a priorne elaboracije stanovite intelektualne konstrukcije, već prirodne i sretne kulminacije

. Suci su deklarirali ono što je od njih zahtijevala pravna odredba; njihova funkcija uključuje samo analizu i primjenu. Temeljni kanon sudske funkcije je Baconovo načelo o ' ' nesuprostavljanju pravima suvereniteta ' '. Razvoj ustavnodemokratske države je ipak stalno otvarao nove mogućnosti za sudbenu vlast, odnosno za širenje njene funkcije. Vidjeli smo da je američko ustavno pravo s tezom o supremaciji ustava, a ne zakonodavnog tijela, te s institucijom sudbenog nadzora kojom

, sve je vidljivije da i njezinu ontologiju određuju opći i posebni aspekti imanentnih tenzija između demokracije i konstitucionalizma Autor razmatra stanje konstitucionalizma kao jednog od temeljnih načela klasične i suvremene ustavnodemokratske države. Posebno se analizira vrijednost ovog složenog načela za novoformirane države i Republiku Hrvatsku. Ispituje se u kojoj je mjeri konstitucionalizam postao središnje pitanje naše političko-pravne agende. Analizirana su neka

individualnih prava, a ustavi takvih država stvarani su da bi primorali državu na poštivanje tih prava. Suvremeni zagovornici ustavnodemokratske vladavine ističu da je upravo tzv. rights talk virtualni sinonim modernih koncepcija ustavnodemokratske države. Naglašava se da su sudski afirmirana prava stvarna snaga društvene promjene koja je do sada bila svojevrsni monopol političke vlasti. Sve više dolazi do ' ' izdizanja visokih sudova i supranacionalnih tribunala u krucijalna

za ljudska prava već i otvaranje novog kruga borbe za njihovu realizaciju i zaštitu. Bitna značajka ljudskih prava više nije u tome što su ona samo sastavnice ' ' općih izjašnjivačkih klauzula ' ' ( P. Haberle ) već platforma utemeljenja ustavnodemokratske države koja će stabilnim i legitimnim institucijama jamčiti punu valjanost ljudskih prava. Na isti se način odvija i proces konstitucionalizacije ljudskih prava na planu europskog ustavnog prava kao pokretačkog dijela prava EU. Iako

u ustavu kao temeljnom ili ' ' višem ' ' pravu. Ustavnodemokratska država je nastala radi osiguravanja individualnih prava, a ustavi takvih država stvarani su da bi primorali državu na poštivanje tih prava. Suvremeni zagovornici ustavnodemokratske vladavine ističu da je upravo tzv. rights talk virtualni sinonim modernih koncepcija ustavnodemokratske države. Naglašava se da su sudski afirmirana prava stvarna snaga društvene promjene koja je do sada bila svojevrsni monopol

iskazivati svoju brigu i podržavati proces javnog odlučivanja kojemu je za cilj briga za bližu i daljnju budućnost i generacije koje dolaze. U tom smislu takve se odredbe mogu braniti i s temelja središnjih ideja i ideala recentne ustavnodemokratske teorije. 2. Okoliš i njegova zaštita u okvirima novog konstitucionalizma. U kontroverznom izvješću CGG-a ( Commission on Global Governance ) iz 1995. godine o glavnim globalnim problemima naznačuje se urgentna potreba razvoja vizije

za izgradnju svake suvremene ustavnodemokratske države Knjigu je autor objavio nakon što je rukopis dobio priznanje i sredstva od stranih recenzenata i fondova za tekst u kojemu se na novi način izlaže i obrazlaže dogmatika suvremene ustavnodemokratske države. Sagledavajući odredbe i institucije Ustava RH kroz prizmu suvremenog konstituzcionalizma autor je snažno naglasio potrebu jačanja ustavnog patriotizma u okolnostima razvitka Republike Hrvatske kao nove demokracije na

vlasti. Kada govorimo o suvremenom ili modernom konstitucionalizmu, mislimo na skup pravnih i političkih ideja koje su se u zapadnom svijetu razvijale od pojave prosvjetiteljstva sve do današnjih dana. To su koncepti koji čine osnovu ustavnodemokratske političke i pravne teorije: dioba i ograničenje državne vlasti, priznavanje i zaštita određenih osobnih prava ( npr. zaštita privatnog vlasništva ), te predstavnička vlada. Te pojmove možemo promatrati i kao pokazatelje ustavnog

često naglasiti. Pritom ga je svestrani i široki društveni angažman kao nezamjenjivi osobni kontakt sa različitim i dubokim problemima države i društva čvrsto podupirao u uvjerenju o nužnosti djelovanja Ustavnog suda u razvitku nove ustavnodemokratske države i vladavine prava u Hrvatskoj. Ukazujući na ulogu i djelovanje Ustavnog suda na planu zaštite temeljnih prava čovjeka i građanina gdje suci kao ' ' čuvari ustavnosti ' ' zapravo potiču građanstvo na ulogu svojevrsnog ' '

, višestranačje, građani Republike Hrvatske su na posljednjim izborima iskazali koliko jasnu predanost cilju obnove, afirmacije i zbiljske emancipacije dostojanstva građanina koji odlučuje, toliko i potvrdi Hrvatske kao ustavnodemokratske države dostojne najboljih atributa u ovoj oblasti. U tom smislu ustavne vrednote nisu samo vrelo pokretačke snage građanskih vrlina pojedinaca, već i izvor ustavnog i zakonitog djelovanja državnih i drugih tijela kojima je

zakonskog rezervata, posebice pojma ljudska prava i slobode. Knjiga docentice Sanje Barić djelo je koje nam znatno olakšava shvaćanje složene problematike zakonodavne delegacije, kao jednog od najkritičnijih problema suvremene ustavnodemokratske države. Afi rmirajući poruku o nužnosti demokratske kontrole moderne birokracije, čiji nositelji kao pretorijanci moderne administrativne države neprestano šire delegirane ovlasti, autorica zagovara nužnu potrebu dubokog