ću kralju što mi je na srcu. Kazat ću mu bezobzirno, pa kud puklo da puklo. Odlučeno je: mi putujemo u Beč, eto, na Mali Vazam , večeras, što prije »Nažalost, oba su velikaša krenula na put bez povratka, kao što ispjeva Krleža:

u pričesti. Ona je ujedno i žrtva i sakrament, no ako je euharistija spomenčin u kojem se posadašnjuje Gospodnji Vazam , ona to nije toliko radi Krista, nego radi Crkve kao njezin izvor i razvitak, s ciljem da je sve više čini dionicom toga

u Jeruzalem da dovrši svoje vazmeno otajstvo, muke smrti i uskrsnuća. Od početka korizme pripravljali smo se na Vazam pokorom i djelima ljubavi. U našoj župi, na Cvjetnicu, bilo je, uistinu svečano i dostojanstveno.

promatramo putovanje izraelskog naroda: savez s Bogom, Abrahama, Mojsija. Danas nam liturgija govori o prvom vazmu koji se slavio u obećanoj zemlji. Bog je uvijek vjeran svojim obećanjima on nas vazda vodi k sreći, k novom životu

nas vazda vodi k sreći, k novom životu slobode. Sve to nama danas omogućuje Bog po Kristu koji nas oslobađa grijeha. vazam u obećanoj Zemlji

godina putovanja pustinjom, povijest spasenja se nastavlja s Jošuom i ulaskom u obećanu Zemlju. Hebreji slave Vazam kao zahvalu za to konačno ostvarenje obećanja. Biblija i tom zgodom pokazuje povijest ljudskog života i daje

koji su zbog teških prijestupa isključeni od euharistijske gozbe, crkva pokorom sprema na pomirenje, kako bi Vazam slavili ponovno u zajednici Crkve, obraćeni i obnovljeni. A i čitava Crkva poduzima četrdesetdnevni post, kako bi

i Spasitelja. U središtu kršćanske poruke je smrt i uskrsnuće Isusovo. Sva naša vjera sažeta je u otajstvu Kristova vazma . Glavni navještaj uskrsnih blagdana jest: Isus je uskrsnuo. Krist je živ. On je pobijedio smrt. Uskrs objavljuje

dolaska Kraljevstva Božjega. Nagovješćivala su korjenitije ozdravljenje: pobjedu nad grijehom i smrti kroz njegov Vazam . Krist je na kriz ponio sve breme našega zla te oduzeo "grijeh svijeta" (Iv 1,29), kojemu je bolest posljedica: Isus je

događaj - osobito u liturgijskom slavlju - obuhvaća i nas, cjelokupni naš život, pojedinačni i zajednički. Vazam je središnji kršćanski blagdan. Od njega zrače svi drugi blagdani, svetkovine i dani. Sva euharistijska slavlja u

. Vazam .

mislioci iscrpno razrađuju tu tematiku i njome osvjetljuju Isusa Krista i njegovo djelo. Vazam

«, »objektivistički« i »pozitivistički« prihvaća te činjenice može ostati nevjernik. Vazam slika su i lik dublje stvarnosti. Tako je i Kristova smrt, uskrsnuće i uzašašće, uza svu svoju ozbiljnost, ipak više

. Riječ uskrsnuti je pak navodno nastala od praslavenskog izraza koji je značio rasti, razvijati se. Postoji i naziv Vazam ili Vuzem (od staroslavenskog vzeti, uzeti). Postoji i teorija da su riječ uskrs Ćiril i Metod iskovali od riječi