pometenom Lijeka još nemamo osim molitve ove i kletve Ali ni molitvu nam ne primaju za molitvu ni kletvu za kletvu Iako vraždu jaku sa vragom stalno i stameno vodimo Da oblasti se i vlasti vražje osvobodimo I tako kroz silne zvijezde što jezde u

pokopala«, progovoriše vrači čarobnjaci te zabaciše mantije na pleći. vražda među njima.

snaga, koju nerijetko stječe i ojačava odricanjem te uživanjem omamljujućih sredstava. Slično šaman, šamanizam. vražda , katkad vražba, stari naziv za neprijateljstvo između dvaju rodova, bratstva ili plemena, koje nastaje kad

. U > V. Uržerala. Ur (a) žerala. Ne iđe. Daleko tvorbeno. Ionako je na starostavnim kartama Vraždel. Vraždel ko vražda i zmija aždahaka. Je li doček mogao počet od - ul? Vraždul / Uraždul > Vraždel / Uraždel > prije bi izašlo na Vražđelani /

i glede izrečene odsude na gubitak glave i imetka. Braća Zrinska priskočivši mu naime u pomoć, platiše novčanu globu i vraždu , te ga izbaviše od svih progonah; na što im Stjepan g. 1570 darovnim listom na vječna vremena darova svoje gradove:

: Ovdje na Balkanu, na Savi, na Jadranu i gavrani su siti mesa. i Krv, krv, krv moja vrišti u ovoj zemlji Hrvata. Vražda na neki način je programatska. Sve objektivno urliče, odnosno svojim postojanjem daje umjetnosti oblik. A oblik je

životu značajan je korak kad prosti, ali ugledni ljudi pristupaju mirenju krvi, što se zove još umir, krvno kolo ili vražda . Kad su porodice i općine zamorene i željne mira, onda neko treći stupa kao pomirnik. Dvadeset ljudi od bratstva

kuće starješina uzme sve što mu je drago. Pošto se mir uglavi daje se gozba u krvnikovoj kući, koja se zove trpeza od vražde . Da ne bi kuća krvnikova sasvim propala, njegovi bratstvenici i prijatelji daruju ga. Od pogipčeve strane što više

se služi meso kuhano i pečeno (ali bez glave), hljeb i vino vražda ili vražba. Dečanska hrisovulja naređuje, da se polovina vražde, a arhanđelovska i polovina naročite globe, daje

krvi. Valjda se slučajno ništa ne govori o naknadi porodici poginulog. Kralj Uroš (1240 1272) govori također o vraždi . Ona se spominje u Vinodolskom Statutu iz 1280 i u Statutu Poljičkom. Kralj Milutin 1286 nije pristao da za učinjenu krv

pravosuđu, naređujući da se za ubistvo ide pred sud. Tvrtko Tvrtković, Radosav Pavlović i Herceg Stjepan isto tako VRAŽDA (u Vinodolskom zakonu dolazi u obliku vražba, kao u poljskom wrožba) znači, prije svega, neprijateljstvo, što

zbog prolivene krvi. Kako je to neprijateljstvo imalo za dalju posljedicu krvnu osvetu, to se u izvorima zove vražda i sama krvna osveta. Nadalje se vražda zove i ona imovinska vrijednost, koju treba da plati stranka, na kojoj ima da se

to neprijateljstvo imalo za dalju posljedicu krvnu osvetu, to se u izvorima zove vražda i sama krvna osveta. Nadalje se vražda zove i ona imovinska vrijednost, koju treba da plati stranka, na kojoj ima da se izvrši krvna osveta, stranci, koja ima

na kojoj ima da se izvrši krvna osveta, stranci, koja ima da je izvrši, u cilju pomirenja i obustave neprijateljstva. Za vražda u tom smislu ima i narodna riječ krvarina, krvnina. Kad je, u kasnijem svom razvoju, vražda počela gubiti prvobitno

neprijateljstva. Za vražda u tom smislu ima i narodna riječ krvarina, krvnina. Kad je, u kasnijem svom razvoju, vražda počela gubiti prvobitno značenje, označivale su se tim imenom i globe u izvjesnom iznosu. vražda u smislu otkupa