dramskih brakova. Slova su atomi. Riječi su molekule. Geni su rečenice. A drame su život. Who ' s afraid of the big bad woolf , pjevala su tri praščića u istoimenom Disneyevom crtiću iz 1933. i tako Albee-ju dali stih za parafrazu koji u svom

svoga, što je, naravno, moguće samo putem ljubavi. Veliki zločesti vuk iz stiha pjesmice zamijenjen je Virginijom Woolf , mudrom spisateljicom koja je hrabro krčila prašume svijesti tražeći veću istinu od ovo malo šarenog svijeta kojeg

, njušimo, kušamo i pipamo. Istina i privid, tko zna razliku? Tko se boji odgovora na to pitanje? Tko se boji Virginije Woolf ? Tko ju je uopće čitao? Tko je lagao da ju je čitao? Tko se boji one koja je tragala za istinom? Tko se boji istine? Tko se

. Ne postoji ništa stvarnije u ovom nepostojećem svijetu. Woolf . Ivan Leo Lemo

teksta i crteža Lea Kralj Jager priprema cjelovito izdanje Zagorkine biografije u stripu. Woolf (1919) još uvijek nosi tragove poetike realističkog romana s ljubavnim zapletom, no iz te se matrice pomaljaju

. Woolf ? ". U predstavi igraju Jasna Ančić, Mirko Šatalić, Ecija Ojdanić i Lobel Nižić, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.

spojile se u zajedničkoj postelji... svakako, on je gotovo sigurno u tom dijelu zemlje, u ovom ili onom gradu. Woolf : "Valovi "

kako bi se uhvatile vibracije osjećajnosti na granici neizrecivog Valovi su se i dalje razbijali o obalu Woolf : "Svjetionik "

snomorica nastao je, kako je istaknuo redatelj predstave Berislav Cimerman, u spomen na Sylviu Plath, Virginiju Woolf i Josipa Severa i sve one koji su s poezijom i zbog poezije dotakli najviše vrhove pakla i samo dno raja. Aleksandra Demše

1975. Formanov film Let iznad kukavičjega gnijezda. Wexler je na sebe skrenuo pozornost filmom Tko se boji Virginije Woolf (M. Nichols, 1966) i dokumentarno-igranim filmom Srednje hladno (1969). On je među prvim snimateljima koji su

u SAD snimanje pri indirektnom svjetlu (softlights). U tom pogledu posebice je indikativan film Tko se boji Virginije Woolf ?

s preosjetljivim osobnostima. U tu kategoriju mnogi stavljaju i velike pisce poput Marcela Prousta i Virginie Woolf jer su do detalja na prekrasan način opisivali jake osjećaje, uključujući bol i patnju.

Woolf (gle čuda, napokon žena), George Orwell, Jane Austen i John Milton. Ono što je zanimljivo da se Honoré de Balzac, iako

poražavajuće je da se na popisu ne nalazi ni ukupno 15 žena. Uz to, dvije najbolje spisateljice (Jane Austen i Virginia Woolf ) nalaze se u top 10 najboljih pisaca. Jedanesti na popisu je Franz Kafka, iza njega slijede Albert Camus, Homer, Victor

i Opasne veze C. Hamptona, u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar: Hollywood A. Tonković Dolenčić, Tko se boji Virginije Woolf E. Albeeja i Priče iz 1001 noći (I. L. Lemo po motivima arapskih priča); u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku: