ostala je i bez područja Grimalde i Draguća, Vrha, Sovinjaka te sjev . i sjeverozap . dijela područja Zamaska/Zamask . Tako je obuhvaćala : dio pod izravnom upravom pazinskoga kneza, u užem smislu nazvan Pazinskom knežijom

Gračišće, Lindar, Zarečje, Beram, Trviž, Kašćerga, zatim preostali, južni i jugoist . dio područja Zamaska/Zamask , Novaki, Cerovlje, Previš, Črišnjevica, Butonega, Kršikla, Borut, Boljun, Vranja, Brest,

u Šumi, Pazin, Stari Pazin, Beram, Trviž, Grdoselo, Kašćerga te austr . i mlet . dio područja Zamaska/Zamask . Iako reformatorske ideje nisu naišle na odjek kakav su imale u mlet . dijelu Istre, a i nadvojvodina

obronku brdovitog terena, nedaleko od puteljka koji vodi od zaselka Petehi prema Šćulcima, zapadno od Zamaska/Zamask , a istočno od Motovuna . Crkvica je izdužena, pravokutnog tlocrta s učahurenom nepravilnom apsidom

koji je 1603. s naoružanim seljacima uništio njive oko Kršikle i Butonege . Zanimljiv je slučaj sela Zamaska/Zamask , koje je nakon dugih sporova 1535. podijeljeno na dva dijela te se od tada u dokumentima spominje

prije bila župna crkva . Nedavno je obnovljena . S vanjske strane je kip Sv. Martina . Nastavite li iz Zamaska/Zamask cestom prema Motovunu doći ćete do mjesta Petehi . Od tuda vodi staza za pješačenje sve do crkvice

uparani u freske u istom, 15. st. Uz crkvicu su vezane priče o čudotvornim ozdravljenjima . Okolica Zamaska/Zamask , pogotovo prije, bila je išarana raznim putevima i putićima koji su spajali Zamask s okolnim selima

iz Motovuna i Poreča, koja je u novom vijeku dala mnoge intelektualce . Imali su posjede na području Zamaska/Zamask , Motovunskih Novaka i Poreča ( otok Sv. Nikola, Sv. Ivan od Šterne ) . Od XVIII.st . nose titulu

dosta žena . Svjedočila je o plijenu kojeg su doveli u Lindar nakon napada na područja Motovuna, Pule i Zamaska/Zamask . Poprilično kratka Jelina kraljevačka epizoda završila je kada su je iz Lindara poslali u mletački

mnogo u Istri, među ostalima i kod Kućibrega, Motovunskih Novaka, na lovrečkom području, između Zamaska/Zamask i Lazi, itd., podsjetnik na granicu između Venecije i Austrije . Nastali su od romanske riječi za

austrijsko - mletačka granica ; u sjevernom zidu crkve sv. Mihovila glagoljski natpis iz 1576. Ispod Zamaska/Zamask je crkva sv. Marije Magdalene sa zidnim slikama iz 1400. god. i glagoljskim grafitima . Prekrasan pogled

poddijalekta sjevernočak . dijalekta . Najjužniji govori buzetskoga tipa prostiru se od Brkača na zapadu preko Zamaska/Zamask , sve do Draguća . Obilježja nekih govora toga dijalekta interferiraju s ekavskim sjevernočakavskima

U XV . st. došao je u sastav Pazinske knežije, a u Urbaru 1498. spominje se kao Samaskh . Područje Zamaska/Zamask često je bilo predmetom spora između pazinskih upravitelja i stanovnika Motovuna, koji su ondje imali

ondje imali posjede . Nakon rata 1508 ( i mira u Wormsu 1523., potvrđena u Trentu 1535 ) kroz sredinu Zamaska/Zamaska povučena je granična crta između mlet . i austr . dijela Istre, tako da je i župna crkva podijeljena

1994. Do 1903. bila je župnom crkvom . Romaničko-gotička crkva sv. Marije Magdalene nalazi se zapadno od Zamaska/Zamask prema Kaldiru, a potječe iz XIV.st . Na trijumfalnom luku i u apsidi sačuvane su zidne slike, nastale

/ oa za govore Gologoričkoga Dola, Škopljaka i Gračišća, dio boljunskih govora, motovunski govor Zamaska/Zamask te sve labinske govore izuzev Voziliće i Plomin, gdje se realizira o ā . U slijedu s nazalom izgovor

Do 1850. godine područje mjesne općine Pazin obuhvaćalo je uz Pazin i područje Berma, Trviža, Zamaska/Zamaska , Kašćerge, Grdosela, Kršikle, Butonige i Saleža . U razdoblju od 1850. do 1868. godine nadležnost

Stari Pazin, Žminj, Sv. Petar u Šumi, Kringa, Tinjan, Beram, Trviž, Grdoselo, Kašćerga i dio Zamaska/Zamask ( jer je državna granica prolazila kroz selo ) . Posljednja kanonska vizitacija porečkog biskupa Franje

Roč, Lanišće, Zrenj, Sovinjak, Vrh, Račice, Draguć, Grimalda, Hum i još bivši venecijanski dio Zamaska/Zamask ( 1728. oduzet joj je austrijski, a 1828. venecijanski dio Zamaska ) . DR. JURAJ DOBRILA

Hum i još bivši venecijanski dio Zamaska ( 1728. oduzet joj je austrijski, a 1828. venecijanski dio Zamaska/Zamaska ) . DR. JURAJ DOBRILA PMC FB1 Tip članka : RECENZIJA U zadnjih desetak godina smo svjedoci