u građevinsku jamu odnosno u građevinski objekt u izgradnji. zemljine površine na kosim terenima s jasnom pojavom lomova na površini tla i srozavanja, koji s pojavom jakih deformacija i

i bazaltnog sastava, debljine približno 2.500 km i Zemljina kora debljine približno 30 km. Dokazano je da debljina Zemljine kore nije jednaka po cijelome opsegu Zemlje, već je sastavljena od ploča koje plivaju na rastaljenom sloju silikatnog

čega se ispod ploča pojavljuju sile i nakuplja energija koja pomiče ploče i podvlači jednu ploču pod drugu. Sastav Zemljine kore je sljedeći: kisik 46,5 %; silicij 28 %; aluminij 8 %; željezo 5 %; kalcij 3,5 %; natrij 3 %; kalij 2,5 %; magnezij 2 %, a

. Prostorno promatrano, ta svemirsko-telurska zračenja stvaraju trodimenzionalno energetsko pregrađivanje Zemljine atmosfere u obliku nevidljivih pregradaka. Mnogobrojna istraživanja tog zračenja dokazala su da te

". Tabu zemljine kore a to nije humor vec sramota -:)

zakonima prirode i djelujemo sukladno s njima. Na tjelesnoj razini to na primjer znači razumijeti postojanje i snagu zemljine gravitacije, te svoje tjelesno funkcioniranje, kroz izvedbu zadanih tehnika, uskladiti sa njom. Gravitacija nam

i polugodišnju varijaciju UT1. Korigiramo li UT1 za te periodijske varijacije dobit ćemo skalu UT2. Nepravilnosti Zemljine rotacije iskazane u UT2 skali slučajne su i ne mogu se predvidjeti bolje od 1,5 10 - 9, što uzrokuje nepredvidivu

ekvinocija i određivano na temelju prividnog dnevnog gibanja ekvinocija nazivamo zvjezdanim vremenom. Mjera je Zemljine rotacije u odnosu na zvijezde. Satni kut srednjeg ekvinocija je srednje zvjezdano vrijeme (mean sidereal time), a

koordinatno vrijeme je vremenska skala (vremenska koordinata) u koordinatnom sustavu s ishodištem u centru Zemljine mase. Definirano je u skladu sa SI sekundom i općom teorijom relativnosti.

sekunda izvorno je definirana kao 1 / 86400 dio srednjega sunčevog dana. Duljina sekunde ovisila je o pravilnosti Zemljine rotacije. Još je sredinom 1930 tih godina zaključeno da Zemlja ne rotira jednoliko. Zbog nepravilnosti Zemljine

Zemljine rotacije. Još je sredinom 1930 tih godina zaključeno da Zemlja ne rotira jednoliko. Zbog nepravilnosti Zemljine rotacije, koja određuje trajanje srednjega sunčevog dana, očito je da se i sekunda definirana kao dio srednjeg

u Europi - U Hrvatskoj ima 9.500 m / 3 vode po stanovniku. - Prosječna potrošnja vode po stanovniku je 65 litara. - 71 % Zemljine površine pokriveno je vodom. - Od ukupne vode na zemlji samo je 2.6 % slatka voda. - U posljednjih 10 godina globalna

otoka Vira. zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije

(oblačno, poluoblačno, vedro) Zemljine površine iznosi u prosjeku dnevno 920 W / m 2 na plohu okomitu na smjer zračenja. Energija sunčevog zračenja zbog