rezultata. Šapur II. je nato godine 359. opet opsjeo Amidu koja je nakon 73 - dnevne opsade pala. Sljedeće godine Perzijanci su također osvojili Singaru i još neke utvrde. Konstantin II. je međutim izbjegavao otvorenu bitku tako da je Šapur , također potaknut nepovoljnim proročanstvom, prekinuo ratne operacije. Nasljednik Konstantina II. car Julijan Apostata, prodro je godine 363. s vojskom od oko 65 000 ljudi do perzijske prijestolnice Ktezifonta, ( koja se nalazila

, perzijski su plemići ubili njegova najstarijeg sina, oslijepili drugoga, a trećeg, Hormizda, zarobili ( kasnije je uspio pobjeći Rimljanima ). Prijestolje je bilo rezervirano za nerođeno dijete jedne od žena Hormizda II. Kaže se da je Šapur II. bio jedini kralj u povijesti koji je bio okrunjen u maternici. Kruna je tada navodno bila stavljena na majčin trbuh. Šapur se tako rodio kao kralj. Vladarske poslove preuzela je njegova majka i perzijski magi. U dobi od 16 godina Šapur II

pobjedu Šapura I. nad rimskim carem Valerijanom. Posljednjih godina veliki kip Šapura I. pronađen je u pećini na planini nedaleko od grada Bišapura. Ovaj kip visok je šest metara i težak oko trideset tona. Nekoliko ljudi vjeruje da je Šapur I. pokopan u pećini i da su perzijski umjetnici izgradili kip njemu u sjećanje. 4. SASANIDSKI OSTACI DARABGERDA Drugi grad koji pripada sasanidskom razdoblju, koji se nalazi u pokrajini Fars, je Darabgerd. Nekoliko ostataka iz vremena

Sulejman ( perz. Takht-e Sulejmân ) 7. Tak-i Bostan 1. OSTACI GRADA KTEZIFONTA I PALAČA TAK-I KISRA Iz političkih razloga Ardašir I. preselio je glavni grad iz Firuzabada u Ktezifont u Mezopotamiju, na obale rijeke Tigris. Njegov sin , Šapur I., sagradio je veliku palaču ondje. Sasanidski arhitekti kreirali su veliku arkadu u centru palače, 37 metara visoku, prelazeći udaljenost od 43 metra, sagrađenu potpuno od opeke, koja je postala poznata kao Tak-i Kisra ( perz. Tak-e =

je Šapur II. bio jedini kralj u povijesti koji je bio okrunjen u maternici. Kruna je tada navodno bila stavljena na majčin trbuh. Šapur se tako rodio kao kralj. Vladarske poslove preuzela je njegova majka i perzijski magi. U dobi od 16 godina Šapur II. je povodom slavlja 100 godišnjice sasanidske dinastije vjerojatno ustoličen budući da za njegovu mladost praktički i nema izvora. Država je za njegove vladavine prestrukturirana u kastinski sistem. Moć svećenika bila je smanjena

OSTACI DARABGERDA Drugi grad koji pripada sasanidskom razdoblju, koji se nalazi u pokrajini Fars, je Darabgerd. Nekoliko ostataka iz vremena Sasanida i islamskog razdoblja pronađeni su u ovom području uključujući rezbariju Šapura I. 5. OSTACI POVJESNOG GRADA ISTAKRA Ostaci ovog ahemenidsko-sasanidsko-islamskog grada nalaze se otprilike deset kilometara od Perzepolisa na rijeci Pelvar. Istakr se smatra izvornom sasanidskom domovinom. Ardaširov otac i

. Šapur se tada nalazio na sjeveru jer je očekivao da će Rimljani tamo napasti pa se požurio na jug. Perzijska vojska koja se nalazila na jugu izbjegavala je do Šapurova dolaska borbu pa je rimska ofenziva zapravo bila pogodak u prazno. Kad je Šapur stigao s vojskom došlo je do bitke kod Marange u kojoj su Perzijanci poraženi. Međutim, u novoj bitki nakon par dana Julijan je poginuo. Njegov nasljednik Jovijan je ne želeći riskirati uništenje cijele rimske vojske morao s Perzijancima

II. tri puta uzalud opsjedao, te grada Amide, pri čemu su Rimljani oko 344. pretrpjeli kod Singare težak poraz. Iako je rimski car Konstantin II ., nakon smrti svoga oca Konstantina I. car istočne polovice Carstva, izgubio više bitaka , Šapur II. jedva da je napredovao. Vojna snaga Perzijanaca nije bila dovoljna da zadrže osvojena područja. Konstantin II. je osim toga imao spretnu defenzivnu taktiku, a rimski utjecaj u Armeniji opet je porastao. Rat između Perzije i Rima

. Manijeva djela bila su prevedena na sirski i prema tome dostupna Efremovim zemljacima. Zlo je postajalo još veće kad je na perzijsko prijestolje stupio Efremov suvremenik, a ogorčeni neprijatelj i Rimskoga Carstva i kršćanstva Šapur II. ( 309 - 379 ). Nakon mnogih krvavih ratova Nisibis - Efremov rodni grad - g. 363., porazom Julijana Odmetnika, potpade pod Perzijance. Taj je događaj značio prekretnicu u Efremovu životu. Upoznajmo, dakle, toga duhovnoga velikana

tajno pomagao Rim. Za kralja su proglasili sina Arsakesa II. Papa. Prijetilo je izbijanje novog rata. Zato je car Valens kako bi očuvao mir s Perzijom žrtvovao Papa tako što je navodno organizirao njegovo umorstvo 374. ili 375. Vladavina Šapura II. zlatno je doba sasanidske Perzije i takvim ga i danas nazivaju Iranci. Perzija se na kraju njegove vladavine protezala od Kine na istoku do Kavkaza na zapadu. Iznova je dao izgraditi stari perzijski grad Suzu te osnovao i nove gradove

, prekinuo ratne operacije. Nasljednik Konstantina II. car Julijan Apostata, prodro je godine 363. s vojskom od oko 65 000 ljudi do perzijske prijestolnice Ktezifonta, ( koja se nalazila otprilike jugoistočno od današnjeg Bagdada ) . Šapur se tada nalazio na sjeveru jer je očekivao da će Rimljani tamo napasti pa se požurio na jug. Perzijska vojska koja se nalazila na jugu izbjegavala je do Šapurova dolaska borbu pa je rimska ofenziva zapravo bila pogodak u prazno. Kad je Šapur

Perzije Rimskom Carstvu tada je naime u doba cara Konstantina I. kršćanima dana sloboda te je počela kristijanizacija Carstva. Perzija je pokušala stvoriti Crkvu neovisnu od Carigrada, a kad to nije uspjelo počelo se progoniti kršćane . Šapur II. se ponajprije iskazao u ratu protiv Arapa koji su provalili u Mezopotamiju, no njegov najljući protivnik bilo je Rimsko Carstvo. Šapur je malo prije smrti cara Konstantina I. Velikog ( koji je planirao vojni pohod protiv Perzije )

iranski arheolozi pod nadzorom Ali-Akbar Sarfarâza između 1968. i 1976. godine. Za vrijeme iskapanja otkriveni su dijelovi grada poput hrama Anahita, palače Valerijana, dijelova gradskih zidina i okolnih tornjeva, te mozaik palače Šapura I. Oko 400 metara sjeverno od starog grada, unutar Čovgan doline, gdje prolazi rijeka Šapur, uklesanih je šest inkripcija na dvije stjenovite strane rijeke, jedna ilustrira pobjedu Šapura I. nad rimskim carem Valerijanom. Posljednjih

pjesnikinja i filmska redateljica. Rođena je u Teheranu 1935. g. u vojnoj obitelji kao treće od sedmero djece. U Teheranu je završila srednjoškolsko obrazovanje. Pjesme je počela pisati u ranoj mladosti. Sa 16 godine udaje se za Parviza Šapura , a nakon dvogodišnjeg braka s književnikom s kojim je dobila sina, rastaje se i vraća u Teheran kako bi se u potpunosti posvetila poeziji. Kao rastavljena žena i pjesnikinja liberalnih nazora, Foruk je nailazila na otpor i neprihvaćanje u

stranim najezdama, no te godine car Decije upada u klopku gotskog kralja Knive kod Abritusa i gine skupa sa cijelom vojskom. Nevolje se nakon toga redaju jedna za drugom. Perzijanci vrše sve jači pristisak na istoku. Perzijski kralj Šapur I. 253. godine anektira cijelu Siriju i zauzima Antiohiju. Godine 253., carevi postaju Valerijan i njegov sin Galijen. Carstvo se tada prostire u Europi zapadno od Rajne i južno od Dunava, uključujući i Britaniju, u Aziji sve do Perzije, a

šapur

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov