(Sarajevo, 1939.) župa Bunić je dvije do tri godine uoči Drugoga svjetskog rata imala 360 duša. Župnik je bio Feliks Šeliga (Staro Petrovo Selo kod Nove Gradiške, 1911.). Župa je do 1945., i dolaska Titovih oslobodioca, bila u Udbinskom

mira. Biskup senjsko-modruški je slao onamo svećenike kojima se nije moglo prigovoriti da su nacionalisti (Feliks šeliga i Julije Kesseler). Na početku rata župnik je bio Mate Moguš. Nakon uspostave NDH Moguš je zapisao: "Srbi u Hrvatskoj

2010. u terminu 21. 25.07.2010 g.. Naših 6 sportaša, Goran Modrić, Mario Štenta, Damir Miljan, Velimir Turina, Goran Šeliga i Zoran Domitrović, ostvarili su zavidne rezultate iako smo prvi put sudjelovali na tom natjecanju.

osvojili su Goran Modrić i Mario Štenta. Tri srebrne medalje donijeli su nam Damir Miljan, Zoran Domitrović i Goran Šeliga . Medalju za peto mjesto osvojio je Velimir Turina. Posebnu nagradu za najsimpatičnijeg sportaša, dobio je Goran

. Medalju za peto mjesto osvojio je Velimir Turina. Posebnu nagradu za najsimpatičnijeg sportaša, dobio je Goran Šeliga .

u Zagrebu 14.03.1946. Delak je imenovan župnikom u Svetoj Mariji Okićkoj. Ondje je i umro 1946. godine. ŠELIGA (1946. 1947.) Rođen je 18.11.1911. godine u Starom Petrovom Selu. Za svećenika je zaređen 27.06.1937. godine. Bio je

Žepanec ponovno je na Skupštini 13. veljače izabran za predsjednika DVD Ilova. Za zapovjednika izabran je Stjepan Šeliga , za tajnika Radovan Pančić, dužnost blagajnika obnašati će Zvonko Petreković. Društvo će ove godine obilježiti 115.

tamburica Maks Gilg iz Prelošćice, Mijo Habijanec iz Topolovca, Janko Stjepušin iz Siska te gospoda Kučić, FrĂśbe, Šeliga i Petričević, učit elj iz Starih Mikanovaca (sa svojim školskim tamburaškim orkestrom). Prema pisanju Tamburice od

, torej predstojnikov. Nepopoln sistem naj bi dokazovala tudi primera letnih ocen veleposlanikov Primoža Šeliga in Iztoka Mirošiča, ki st..

generalnom probom za novu sezonu Šeliga ; Travner, Križnik, Marlon, Radulovič, Gobec, Sešlar, Beršnjak, Gorinšek, Pečnik, Rusič

izvode južnoslavenski autori. Slučaj Biljane Srbljanović je iznimka. Današnje generacije ne znaju Cankara, Gruma, Šeliga , Steriju, Nušića, ne znaju ni Gorana Stefanovskog, Milenu Marković..

Šalamun, Franci Zagoričnik, Milenko Matanović, David Nez... i brojni drugi uključujući i Dimitrija Rupela, Rudija Šeliga , Slavoja Žižeka posvetili su se istraživanju jezika umjetnosti, artikulirajući ga jezikom konceptualne