kolo gostuju na proslavi 100 godina DUŽIJANCE 2011. Dužijanca je važna svetkovina poljodjelaca Bunjevaca i Šokaca Hrvata, običaj koji se spominje u tom kraju od 1911. i kruna je poslova na mukotrpnom putu od sjetve žita do završetka
govora te Vlasta Markasović (Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca u Vinkovcima) izlaganjem o Govoru vinkovačkih Šokaca . Marija Znika (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu) ovježava u našoj memoriji tradicijski leksik Iz
omeđen Dunavom i Savom zemljopisni je i stanišni prostor šokačko-bunjevačkog življenja, etničkih zajednica Šokaca i Bunjevaca nastanjenih na ovim prostorima prije 300 i više godina. Povijesne su to granice prostora na kojima su
prostora moguće je čitati u književnim djelima. Na tom zajedničkom prostoru, kulturološko povijesne poveznice Šokaca i Bunjevaca pripadaju iritacijskom naslijeđu koji određuje hrvatski identitet, a koji se dalje odražava i na širi,
je u Osijeku kao sudionik okruglog stola, ali ne i kao gost Šokačke grane. Govorio je o stanju identiteta Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj i težeći boljitku, nastojao osvijetliti lik i djelo znamenitih Hrvata koji su životom i radom vezani za Plavnu
Tadijan, Toponimi Sonte i okolice dio šokačke baštine, publicist iz Vrbanje, Ivica Ćosić-Bukvin o Vezama bačkih Šokaca sa Šokcima iz Srijema i Bosanske Posavine, mr. Ljubica Gligorević iz Vinkovaca o Simbolima identiteta i suvremenim
Slavonije). Treba naglasiti obiteljske zadruge kao važne jedinice organizacije seljačkog života pogotovo kod Šokaca gdje u spomenutim komorama borave mlađa oženjena braća sa svojim obiteljima (najstariji brat je glava obitelji te
tradicijske kulture razvrstane prema godišnjim dobima, običajima tijekom godine, ali i prema običajima u Šokaca koji ih prate od rođenja do smrti. Muzej je osnovan 1953. godine, a od 1993. nosi ime svojega osnivača.
pozivamo sve zainteresirane da posjete spomenutu manifestaciju i sudjeluju u sv. misi, pogledaju ljepotu i ponos šokaca u njihovih konjima i zapregama, te uživaju u šokačkom kirvaju. Zaigrajte kirvajsko kolo, koje se u Kupini na Bartolovo
urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, a sada je urednik Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca . Kao književnik piše pjesme, prozu i književne eseje, a do sada je objavio sedam knjiga, dok je za zbirku pjesama
Ana Cvenić ističe kako se temom ovogodišnje manifestacije želi približiti život na stanu koji je nekada bio hranitelj Šokaca .
godine iz tiska je izašao zbornik radova sa šestoga Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca (održanog u Osijeku i Somboru 9. - 10. VI. 2011.) i sa sedmoga okrugloga stola Urbani Šokci Utemeljiteljski
ih potom uključili u Veliku Srbiju. Tako često u BiH nailazimo na njihovu parolu Borba protiv Turaka (tj. Muslimana) i Šokaca (tj. Hrvata).
zapalivši. Baćović je brzojavom 23. X. 1942. izvijestio D. Mihailovića: U operacijama Prozor zaklano je preko 2.000 Šokaca i Muslimana. Vojnici se vratili oduševljeni.
odbora »Glasnika Odvjetničke komore Vojvodine«, glavni je urednik »Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca «, koji izlazi u Subotici, suradnik je hrvatskih glasila u Vojvodini: »Glas ravnice«, »Žig«, »Zvonik« i »Hrvatska