kretanju stanovništva, u 2008. je ukupno rođeno 43 929 djece, i to 43 753 živorođene i 176 mrtvorođene. Od ukupnog broja živorođenih 51,4 % je muške, a 48,6 % ženske djece. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođenih na tisuću stanovnika, u 2008.

i 176 mrtvorođene. Od ukupnog broja živorođenih 51,4 % je muške, a 48,6 % ženske djece. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođenih na tisuću stanovnika, u 2008. iznosila je 9,9.

kroz dulje razdoblje, uočava se znatan pad. Naime, stopa umrle dojenčadi, preciznije broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih , davne 1968. iznosila je 41,1, u 1988. iznosila je 13,1, a u 2008. iznosila je 4,5.

godina). Smanjenje ukupnoga broja stanovnika nije linearno već se pod utjecajem dugogodišnjeg snižavanja broja živorođenih smanjuje udjel mladih i priljev u radni kontingent, a nasuprot tomu apsolutno i relativno raste udjel stanovništva

ne bi poboljšala demografska slika u Hrvatskoj. Pri tomu mislimo na zaustavljanje daljnjeg smanjivanja broja živorođenih i postupan preokret u smjeru porasta broja živorođenih.

Pri tomu mislimo na zaustavljanje daljnjeg smanjivanja broja živorođenih i postupan preokret u smjeru porasta broja živorođenih .

vremenu sasvim izvjesne. Npr. brojčani priljev na tržište rada u slijedećih 15 godina određen je kretanjem broja živorođenih u zadnjih 15 godina, priljevu u umirovljeničku dob određen je isto tako postojećim dobnim sastavom ekonomski

imaju jedno ili više djece dalo je ohrabrujuće rezultate u pogledu mogućeg zaustavljanja daljnjeg snižavanja broja živorođenih (Akrap, 2003).

na pitanje: Koje su prepreke, što bi trebalo poduzeti i postoje li realne mogućnosti za zaustavljanje opadanja broja živorođenih u Hrvatskoj? Ili, pojednostavljeno, temeljno je pitanje: Postoje li i ako postoje, koliki su demografski

, koliki su demografski potencijalni te jesu li realno utemeljene mogućnosti za zaustavljanje i povećanje broja živorođenih u Hrvatskoj? Osnovni je cilj istraživanja utvrditi glavne probleme s kojima se susreću žene, koje u aktualnim

majku s djecom, rezultati vjerojatno bili povoljniji. S gledišta zaustavljanja sve ubrzanijeg snižavanja broja živorođenih , to je vrlo optimističan istraživački podatak, koji vrlo uvjerljivo potkrjepljuje stajalište prema kojem bi se

stručnu pomoć. Prema ovim pokazateljima (2003. godina - perinatalna smrtnost 6,3; maternalna smrtnost 7,6 / 100.000 živorođenih ; 99 % rađanje u bolničkim rodilištima; dojenačka smrtnost 6,3) Hrvatska se nalazi u prosjeku razvijenih europskih

od 1991. godine ušla u fazu depopulacijskog kretanja s većim brojem umrlih nego rođenih. U 2003. godini je bilo 39.668 živorođenih i 52.575 umrlih odnosno zabilježeno je 12.907 više umrlih no živorođenih. Natalitetna stopa je 8,9 / 1.000 stanovnika

nego rođenih. U 2003. godini je bilo 39.668 živorođenih i 52.575 umrlih odnosno zabilježeno je 12.907 više umrlih no živorođenih . Natalitetna stopa je 8,9 / 1.000 stanovnika, mortalitetna 11,8 / 1.000 što rezultira najnižom stopom prirodnog

osiguranje i potrebu za socijalnom potporom (6 - 8). Razlike u određenim socijalnim značajkama između majki živorođenih i perinatalno umrlih u Hrvatskoj vidljive su iz podatka s prijava poroda i perinatalnih smrti iz hrvatskih rodilišta