pesme koje i Crnogorci i Arbanasi pevaju uz gusle. Da navedemo samo nekoliko, kao što su: Zidanje Skadra na Bojani, Đerđelez Alija, Omer i Merima, Bolani Dojčin, Boj na Kosovu, zatim pesme o Muju i Halilu, Zuku Bajraktaru, o Marku Kraljeviću, o

Vuka. Posle će, u drugim pesmama kojima su tvorci naši muslimani, biti opevani turski i muslimanski junaci, Đerđelez Alija, Husref-beg, Bojičić Alija, Mustaj-beg Lički i dr., ali u istom metru, u istoj epskoj plastici, i sa skoro istom

580 m. U blizini je vodopad Ripaljka, visine 11 m, koga gradi reka Gradašnica. U ozrenskim livadama sakriven je izvor Đerđelez , poznat još u tursko doba. Planina Rtanj je poznata po lekovitom bilju.

da filmuje čuvenu Balaševiću baladu o Vasi Ladačkom, Ljubiša Samardžić nije razumeo da taj junak nije vojvođanski Đerđelez Alija, tako ni sam njen autor, laćajući se iste, svoje teme, nije mogao da shvati da je film "industrija sukobljavanja "

od svog pevača po neku junačku pesmu. Krug junaka muslimanske epske pesme dosta je veliki. Najpopularniji je svakako Đerđelez Alija, za koga se misli da predstavlja smederevskog sandžaka Alibega, čije se ime i junaštva mnogo spominju u drugoj

roditelja Đerđelez , poznatiji kao Đera, zaljubio u lepu, crnokosu Vranjanku. Ona je, pak, svaki dan prolazila pored njegove kuće,

se izdvaja i po svome toplom lirizmu i elegično-turobnom raspoloženju kojim je prelivena. Balada je u stvari apoteoza Đerđelezu .

njeni nosioci radnje (četobaša Mujo, Halil, Zuko barjaktar, Arnaut Osman, Budalina Tale, Imer-aga, Musa Kesedžija, Đerđelez Alija itd) upućuju svakako na krajinsku muslimansku epiku. Međutim, ako pođemo konkretno od pesme do pesme, mi smo u

se u domovinu, izlazi na mejdan i sve pobeđuje, a kako nema mejdandžije "da spram Janka stane na mejdan" [ 23 ], car poziva Đerđelez Aliju i ovaj ga ubija. Janko se bije "na đogatu cara čestitoga ", i kad pokuša da pobegne,

zbirke). U jednoj, pesmi br. 1 iz zbirke Junačkih pjesama (muhamedovskih), na megdanu ga pobeđuje i ubija čuveni junak Đerđelez Alija. Pesme odstupaju od istorijskih činjenica i najčešće su motivske. Bugarštice o smrti Sibinjanin Janka mogle su

, dok je o smrti vojvode Janka zabeležio tačne podatke, onako kako ih je našao u izvorima koje je koristio. Đerđelez Aliji Marjanović beleži sledeće u Dodatku: "Gerzelez Alija po većini pjesama živio je na Glasincu ili na Gerzovu polju

pesma Gerzelez Alija, carev mejdandžija (iz zbirke Hrvatske narodne pjesme, Junačke pjesme (muhamedanske) i u njoj Đerđelez Alija na megdanu pobeđuje i ubija Sibinjanin Janka; u trećoj, iz Hermanove zbirke, pesma br. XXVIII, Mustaj-beg Lički

, mada je i to razumljivo jer je Hunjadi bio turski neprijatelj a pobedio i ubio ga je njihov veliki, možda najveći junak, Đerđelez Alija. Te pesme su mogle nastati u muslimanskoj sredini. Pesme o smrti Sibinjanin Janka nastale su na srpskohrvatskom

kolena, živeo u maloj pećin skoj crkvici uz manastir Gornjak, do koje se pelo drvenim lestvicama. Taj Ali-beg biće onaj Đerđelez Alija, kojeg i danas slave muslimani u Srbiji i Bosni i Hercegovini kao velikog junaka, a Srbi ga pamte kao bezobzirnog