od tri pesme koje nudi u ovom specijalizacije-industrijskom, organizacionih ili konsultacije psihologije. Đerzon rodio se 16. januara 1811 g., u mestu Lepkovicu kojije posle propasti Poljske države potpalo pod Nemačku.Po
školama, pa je i svoja dela pisao na nemačkom jeziku.Nemci ga zbog toga ubrajaju u nemačke učene pčelare.Po zanimanju Đerzon je bio sveštenik. Prvo pčelarsko znanje Đerzon je dobio od svog oca, koji je bio prost seoski pčelar.Kada je 1835. g.,
ga zbog toga ubrajaju u nemačke učene pčelare.Po zanimanju Đerzon je bio sveštenik. Prvo pčelarsko znanje Đerzon je dobio od svog oca, koji je bio prost seoski pčelar.Kada je 1835. g., postao sveštenik u Karlsmarku u Šleziji osnovao
napustio je svešteničku službu, pa se bavio isključivo pčelarstvom. Da bi mogao ispitivati život i razviće pčela Đerzon je napravio košnicu od dasaka, ali u njegovoj košnici nije bilo celih okvira od četiri daščice, kao što se sada prave
se moglo vaditi iz košnice i posmatrati.Kada je saće bilo potpuno izgrađeno pčele su ga utvrđivale za zidove, i zato je Đerzon morao nožem da odvaja od zidova košnice, da bi ga pregledao.No u takvim košnicama ipak se moglo vršiti ispitivanje
u takvim košnicama ipak se moglo vršiti ispitivanje pčela, mnogo lakše nego u vrškarama. Nezna se pozitivno dali su Đerzonu bila poznata Hubertova ispitivanja, ili ne, i dali je Đerzon svojim ispitivanjima samo proveravao njegove zaključke
, mnogo lakše nego u vrškarama. Nezna se pozitivno dali su Đerzonu bila poznata Hubertova ispitivanja, ili ne, i dali je Đerzon svojim ispitivanjima samo proveravao njegove zaključke, ili je svoja ispitivanja vršio sasvim nezavisno. Đerzon je
je Đerzon svojim ispitivanjima samo proveravao njegove zaključke, ili je svoja ispitivanja vršio sasvim nezavisno. Đerzon je ispitivanja i zaključke o razviću i životu pčela počeo objavljivati 1845. g., a tačnost svojih zaključaka dokazao
pčela.Tako je došao zaključak da je oplođena matica mogla biti samo van košnice. Pomoću italijanskih pčela Đerzon je "dokazao" i to, da se matica oplodi samo jednom u životu, a ne oplođava se svake godine, jer dokle god je u košnici sa
nebi moglo biti kada bi se italijanska matica po drugi put oplpdila sa trutom lokalnih pčela. Svojim ispitivanjima Đerzon je došao do zaključka da matica pri sparivanju s trutom dobije muško seme (sperma), koje ona drži u naročitoj
listu Eichstadter Bienen-Zeitung, koji je bio jedan od najboljih pčelarskih listova onoga vremena.U njemu je Đerzon objavio mnogo članaka i rasprava iz oblasti pčelarske nauke i praktičnog pčelarstva.Od njegovih Pčelarskih dela
dela najznačajnija su: "Teorie und Praxis "," Der Bienenfreund aus Schlezien "(Racionalno pčelarstvo). Bilo da su Đerzonu bila poznata ispitivanja Fransois Hubera ili ne, Đerzonu se ne mogu poreći velike zasluge za unapređenje pčelarstva a
mnogih evropskih vladara odlikovan je visokim odlikovanjima, a pčelarisu ga nazvali ocem racionalnog pčelarstva. Đerzon je umro 13. oktobra 1906. g., u 97. godini života.
. A i život se do đavola usložnio, no to je već za p. p. da ne gnjavim druge i ne griješim se o pravila. Zato sam govorio o Đerzonu , Hunjadiju, manjim košnicama..., jer mi je super društava navrh glave. Jesi li čuo da postoje krave koje same sebe doje
meda, mliječi, polena, propolisa, apiterapije, fitoterapije nešto bi popravile stvar. Pozdrav, svako dobro Đerzon ? Vojo je sigurno dobar poznavalac pčelarstva kao kompletne branše. E, sad ću nešto primijetiti, a Vojo će reći svoje.