18. novembra 1949. godine, Dolores Ibaruri je obavestila prisutne da je jednoglasno doneta odluka o izbacivanju AFŽJ iz Međunarodne demokratske federacije žena.
u konfederalizaciju, započeli su tek kasnije, sredinom pedesetih, odnosno, šezdesetih godina. U tom periodu i AFŽJ je prolazio kroz izvesne promene.
, održanom u Zagrebu 28. i 29. oktobra 1950. godine, otvoreno je pitanje stapanja AFŽ u Narodni front. Predvodnice AFŽJ na ovom kongresu prvi put su postavile pitanje potpunog ulaska AFŽJ u Narodni front. Iako se nisu protivile takvom
pitanje stapanja AFŽ u Narodni front. Predvodnice AFŽJ na ovom kongresu prvi put su postavile pitanje potpunog ulaska AFŽJ u Narodni front. Iako se nisu protivile takvom razvoju, one su tom prilikom iznele i primedbe na račun toga da se
i nezavisne zemlje u posleratnim godinama. Kao uzor za novu ženu predstavila je lik junakinje iz rata. Statutom AFŽJ , koji ima jedanaest članova, ova organizacija definisana je kao masovna, demokratska, antifašistička
po uzoru na federalno uređenje socijalističke Jugoslavije. U želji da privuku što veći broj žena, predvodnice AFŽJ na Drugom kongresu su konačno donele odluku o formiranju tri sekcije koje bi obuhvatile čitavu organizaciju i
tekstova i nepristupačnost široj čitalačkoj publici. Bivše partizanke i dalje su preovlađivale u organizaciji AFŽJ . Tako u Izvršnom odboru CO AFŽJ, od četrdeset izabranih članica svega nekoliko njih nisu bile istaknute učesnice
široj čitalačkoj publici. Bivše partizanke i dalje su preovlađivale u organizaciji AFŽJ. Tako u Izvršnom odboru CO AFŽJ , od četrdeset izabranih članica svega nekoliko njih nisu bile istaknute učesnice NOB-a i aktivne članice KPJ.
seljanka iz... Zanimljiv je način na koji je u strogo kontrolisanim novinama predstavljen rad Drugog kongresa AFŽJ . Naime, i pored očigledne potrebe da rad organizacije bude reformisan, uprkos nastojanjima vođstva da se približi
je pored opširnog teksta o kongresu objavila veliku fotografiju prve ličnosti jugoslovenske države. Drugi kongres AFŽJ otvorio je pitanje masovnosti i samostalnosti ove organizacije.
države. Drugi kongres AFŽJ otvorio je pitanje masovnosti i samostalnosti ove organizacije. AFŽJ s ponosom govorile o masovnosti organizacije, pripisujući joj već 1945. godine tromilionsko članstvo, već na Drugom
pokrajini došlo do velikih demografskih promena usled iseljavanja Nemaca i talasa kolonizacije. U organizaciji AFŽJ primećeno je, recimo, da je iz slovačkog sela Kovačice, u kojem je ogranak AFŽ brojao čak 2.200 članica, na izbornu
, oficiri, rukovodioci u narodnoj vlasti, ne šalju i ne puštaju svoje žene da učestvuju u radu NF i AFŽ. Podsticaj radu AFŽJ dao je njegov Drugi kongres održan od 25. do 27. januara 1948. godine. Bilo je to treće veliko okupljanje predstavnica
dao je njegov Drugi kongres održan od 25. do 27. januara 1948. godine. Bilo je to treće veliko okupljanje predstavnica AFŽJ posle Prve zemaljske konferencije iz 1942. i Prvog kongresa iz 1945. godine. Kongres je organizovan u znaku velike
velike partijske mobilizacije podstaknute pokretanjem prvog petogodišnjeg plana (1947 1952). Na Drugom kongresu AFŽJ okupilo se 826 delegatkinja. Kongres je imao konstitucioni karakter, pošto su delegatkinje, posle šest godina