monetarne prilike toga vremena. Vrstu novca na kojoj su uočene hrišćanske poruke mi danas nazivamo " antoninijan
tako silom prilika kroz taj period osim lepog zlatnog novca kovan samo još jedva posrebreni bakarni antoninijan
(aureus) i srebrnjaci (denarius), a kasnije i velike količine bronzanog novca. Posle se u njoj kuju antoninijani
siromaštva carske blagajne količina srebra koje se ugrađivalo u novac stalno opadala. Zbog toga su novi antoninijani
bio je kao i kod savremenog denara, pa kako je padao procenat srebra kod denara padao je tako i kod antoninijana
CENTENIONALOM. Vrijedio 25 denara. RADIJAT bronzani novac koji je 294. g. uveo Dioklecijan i izjednačio ga s antoninijanima
je vredeo 10 asa i imao oznaku X odakle mu i ime, a kasnije se menja u 16 asa. Od 215. g. uveden je ANTONINIJAN
zlatnog solida kojeg je 324. g. uveo Konstantin I. SISCIA 262. g. za vreme Galena otvorena je kovnica antoninijana
težinu od 1 gram. Radi svoje retkosti kvinar je uvek bio omiljen novac za sakupljanje. Godine 215. n. e. Antoninijan
i višu inflaciju koja je pratila kvarenje kovine smanjenjem količine srebra. U vreme Galijena kovina antoninijana