Albaniju, basen Vojuše, Devola-Semeni, gornji tok Škumbe i predele u slivu Crnog Drima, činili su, izgleda, jedinstvenu etničku celinu, čiji se potomci, u vreme Anžuja , od XII do XIV veka javljaju i u južnoj Italiji. [ 13 ] Za razliku od ove slovenske grupe, u basenu Skadra i porečju Drima, zapadno od ušća Crnog Drima, javlja se već u
je i oblast Palatum-Pilot, planinski deo koji se prostire između Skadra i Prizrena. [ 18 ] Srbi su gospodarili severozapadnim delovima današnje Albanije i u vreme Anžuja , a za vreme Dušanove vladavine (1331 - 1355), Makedonija, Albanija, Epir i Tesalija činili su sastavni deo Srbije. Severozapadni delovi današnjeg arbanaškog
na tron Filip Peti je bio prvi kralj Španije iz dinastije Burbon. Rođen 1683. u Versaju kao unuk francuskog kralja Luja Četrnaestog, odmah je dobio titulu vojvode od Anžuja . Kada je 1700. umro španski kralj iz dinastije Habzburg, Karlo Drugi bez dece, u testamentu je za naslednika imenovao Filipa, unuka njegove polusestre Marije
Şrbija zemlja jorgovana, koji je započet pre tri godine u čast Jelene Anžujske i Uroša Nemanjića. Jorgovane su zasadili gosti iz Francuske, potomci dinastije Anžuja kao i poznati Kragujevčani. U gradovima Srbije pa i Kragujevcu zasađeno je 4,5 hiljade jorgovana sa dalje
u odnosu na stav i komentare ' domaceg ' B92 Anžuja nisu se pojavili na srednjovekovnom gradu Magliču na proslavi manifestacije Dani jorgovana, zato što opština Kraljevo nije htela da izdvoji milion i sto hiljada
ima svoj jorgovan, jer mi koji živimo u vremenima gde su brze promene, nije loše da se preko jorgovana setimo da smo mi večni, dodaje ona. Anžuja kao pripadnici vitezova Svetog Lazara i Malteškog reda uključili su se u akciju Srbija zemlja jorgovana i uz poruke o lepoti ali i mirisu ovog ukrasnog drveta
, posadio ovu biljku iz roda masilna putem kojim je u njegove dvorove iz Provanse doputovala buduća srpska kraljica i, kako epske pesme kažu, "verna ljuba" Jelena od Anžuja . Kralj Uroš darovao joj je dolinu jorgovana, a ona njemu buduće srpske kraljeve Milutina i Dragutina. Jelena Anžujska poklonila je Srbiji i manastir Gradac koji je,