rezonancu kako bi skenirao mozgove 44 zatvorenika za koje se zna da imaju poremećaj poznat kao antidruštvena ličnost ( ASPD ). Zatvorenici su osuđeni za ubistvo, pokušaj ubistva, nanošenje teških telesnih povreda i silovanje.
, pokušaj ubistva, nanošenje teških telesnih povreda i silovanje. ASPD i psihopatija, kod 27 nije. Istraživači su potom skenirali mozgove 22 zdravih ljudi koji nisu počinili nikakav zločin
empatiju, krivicu ili sram. ASPD-om . Stručnjaci osobe sa ASPD-om opisuju kao "usijane glave ", a psihopate kao osobe" ledenog srca ".
¶ ASPD-om opisuju kao "usijane glave ", a psihopate kao osobe" ledenog srca ".
(Widiger and Corbitt). Većim delom ta debata je bila u vezi nedostatka ličnih karakternih crta prilikom dijagnostike ASPD (anti-socijalnog poremećaja ličnosti, prim. prev.), što je bio jedan propust koji je dozvolio da individue sa
pod istu kategoriju. U isto vreme, bilo je veoma mnogo dokaza da su kriterijumi za anti-socijalni poremećaj ličnosti ( ASPD ), definisali jedan poremećaj koji je bio više iskrivljen nego "realan" (Livesley and Schroeder). [ ]
u kraći ili duži kontakt sa pravosudnim organima) ispunjavaju kriterijume za anti-socijalni poremečaj ličnosti ( ASPD ), ali većina individua sa anti-socijalnim poremećajem ličnosti nisu psihopate. [ ]
and others). [ ] Stvari postaju još problematičnije kad uzmemo u obzir da je opis antisocijalnog poremećaja ličnosti ( ASPD ) u Priručniku DSM-IV (za kojeg se tu takođe kaže da je on poznat kao psihopatija) sadrži mnoge odrednice
lako da se umešaju u grupe koje promovišu anti-socijalne i kriminalne tendencije. Malo je teže zamisliti kako oni sa ASPD mogu da se sakriju među više pro-socijalnim segmentima društva. Međutim, psihopate nemaju poteškoća kod
teksta. Nejasno je, medjutim, da li se pojam psihopatije vezuje samo za anti-socijalni poremecaj licnosti ( ASPD ) ili i za ostale poremecaje licnosti, recimo za borderline? Ta svar, cini se, nije razjasnjena u krugovima srpske
u krugovima srpske prihijatrije, koja psihopate uopste ne leci. Dok se u americkoj literaturi, recmo, borderline ili ASPD tretiraju kao ozbiljnije mentalno oboljenje od mnogih psihoza, pa i od shizofrenije, u srpskoj psihijatriji oni se,
od svog trećeg izdanja (DSM-III) iz 1980, psihopatiju smatra najtežim oblikom antisocijalnog poremećaja ličnosti ( ASPD ). Kao pandan njemu, u trenutno važećoj klasifikaciji bolesti Svetske zdravstvene organizacije (ICD-10) navodi se
u sklopu interpersonalnog i afektivnog faktora ostavljaju kliničarima suviše prostora za subjektivnost. ASPD je time dobio na merljivosti i pouzdanosti, ali je psihopatija kao mentalni poremećaj ostala da visi u vazduhu.
ispunjava uslove za dijagnozu antisocijalnog poremećaja ličnosti, većina ovih drugih nisu psihopate. Širi obuhvat ASPD možda se najbolje vidi iz statistike o zatvorskoj populaciji. Na osnovu reprezentativnih uzoraka, Američka
psihologa barata podatkom da 80 do 85 odsto osuđenih za teška krivična dela nasilja ispunjava kriterijume za ASPD , pri čemu se tek 15 do 20 odsto njih može smatrati psihopatama. Istovremeno, više od 50 odsto teških krivičnih dela koja