najranijeg rudarstva bakra na centralnom Balkanu, sa značajnom produkcijom karbonatnih minerala bakra, malahita i azurita . Otkrivanje mesta gde se ruda nalazi, vršena su prema tragovima koje je na površini zemljišta izazvao proces
Jacanoviću mogućnost da u okviru vinčanskih naselja u tom kraju mogu da pronađu sitne grumenčiće ruda bakra malahita i azurita . Tako je ranije na lokalitetima Divostin i Selevac iz istog perioda, na površini od 2500 m2 nađeno 110
Belolice nedaleko odatle ima plavog kamenja. Kada sam tamo otišao na površini se videla velika količina malahita i azurita , i tu onda nije bilo teško prepoznati praistorijski rudnik. Rudnik se dakle nalazio desetak kilometara istočno od
etapama razvoja, definitivno posedovala znanja o tehnologiji livenja bakra iz primarnih bakarnih ruda malahita i azurita , i da je bakar bio u masovnoj upotrebi tokom celog njenog trajanja. Datiranjem početaka metalurgije na početak
još uvek nisu pronađeni korišćeni kalupi, odbačena sljaka, kao ni rudnici iz kojih je dobijana ruda. Ležišta azurita i malahita postoje oko Toplice, Kosanice i Banjske reke u blizini Pločnika, a pretpostavlja se da su neka od njih
rudarski batovi od rečnih oblutaka, keramičke posude koje su služile za tehnološku obradu iskopane bakarne rude azurita i malahita, kao i izuzetni primerci keramičkih žrtvenika. Nalazi iz Zlotske pećine odnose se na vreme od eneolita do
Balkanu, odnosno u jugoistočnoj Evropi, sa značajnom produkcijom karbonatnih minerala bakra, malahita i azurita . Stari rudarski radovi iz perioda ranog eneolita otkriveni su na dnevnom kopu modernog rudnika. Najveći deo
nalazišta Pločnik kod Prokuplja i Belovode kod Petrovca na Mlavi bili prvi centri u Evropi za topljenje rude malahita i azurita za izradu predmeta od bakra. Nagoveštaj AD Planinka iz Prolom banje da na magistralnom putu Niš-Priština, na 27 km od