astrobiologije (antropički principi, SETI studije, katastrofički rizici u istoriji), astrofizičke kosmologije ( barionska tamna materija, stvaranje zvezda, budućnost univerzuma), kao i filozofijom nauke (analiza rizika, posmatrački
će nastati jezgra atoma i formirati se sav poznati materijalni svemir. Međutim, šta se dogodilo sa materijom koja nije barionska ? Od kakvih čestica je nastala tamna materija?
ukazuju da je malo verovatno da će svemir završiti u singularitetu, ulazeći u dalje spekulacije da će ukoliko ukupna barionska materija bude anhilirana to dovesti do poremećaja Higgsovog polja zbog pomeranja u apsolutni vakuum te će na taj način
arheologije: talasi ranog kosmosa zamrznuti u pozadinskom mikrotalasnom zračenju. Poznato je, naime, da je rečena barionska (materija u obliku protona i neutrona, od koje smo i mi sazdani) zvučna kolebanja moguće izmeriti, i to na temelju
100 milijuna godina nakon Velikog praska istraživači su nazvali tamnim zvijezdama. U njima bi prevladavala obična - barionska - tvar u obliku atoma i molekula vodika i helija. Po veličini bile bi od 400 do 200.000 puta veće od Sunca.